Zagreb, 3. Travnja 1928: Danas se šetam po živahnom Zagrebu – spominje me na Trst.
Što je potpisnika ove razglednice, stanovitog Zadnika, koji svom prijatelju, cijenjenom gospodinu Augustu Fabrisu, u Ljubljanu piše tih nekoliko redaka, podsjetilo na Trst? Možda je to upravo novi hotel Esplanade, (dovršen tri godine ranije), koji svojom vizurom odudara od tipičnog austro-ugarskog ugođaja i Mihanovićeve. Zanimljivo je da i samoga tadašnjeg gradonačelnika dr. Stjepana Srkulja. Zagreb s Glavog kolodvora podsjeća na jedan drugi talijanski grad – Sjeća na Palermo, koji se, kao Zagreb po pristrancima Zagrebačke gore, prostire podno Monte Pellegrina.
Kad smo već kod Srkulja, predlažemo da i ostanemo u tom visokom društvu. Taj uspješni gradonačelnik, rođenjem Vraždinac, a profesijom povjesničar i novinar, dva puta je biran na najvišu funkciju u gradu (1917-1919, 1928-1932), bio je dovoljno velik da se bavi i tako sitnim stvarima kao što je pisanje vodiča kroz grad. U uvodu svom vodiču, koji je izdala Općina slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba 1928, sastavljač i gradonačelnik Srkulj piše:
„Zagreb postaje sve više i više atrakciona točka za putnike i turiste, koji putuju na Balkan i Jadran. Treba dakle u njima probuditi volju da se zadrže u Zagrebu, ako ih ovamo nanese slučaj ili njihova volja. To čini uvelike Društvo za promet stranaca... Gradska općina ima interes na tome, da dade strancima i turistima valjanu priručnu knjigu o gradu Zagrebu, da se vidi, što je Zagreb bio u prošlosti i što je Zagreb sada“.
Srkuljev vodič iz 1928. Ima stotinu i pedeset stranica, ukusno je opremljen, ilustriran dobrim fotkama i, dakako, planom grada.
Iz vodiča se može doznati da Zagreb ima četiri željeznička kolodvora, trinaest hotela i šest prenoćišta, osamnaest kavana, devedeset nogometnih klubova, dva kazališta, šest kina, četiri javna kupališta, te deset bolnica, klinika i sanatorija: da na dvanaest mjesta u gradu svira glazba, da se na deset mjesta svaki dan daju vjerska bogoslužja itd. Zatim, zapisane su i sve banke, pošte, konzulati, restorani, visoke, srednje i stručne škole, zbirke, muzeji, sve državne, gradske, vojne, crkvene i sudbene vlasti i ustanove..
U toj nadasve zanimljivoj i instruktivnoj gradonačelnikovoj knjižici može se doznati kolike su hotelske pristojbe, koliko stoji tramvaj, fijaker, čak služnik, ali i sve o Zlatnoj buli, JAZU, Sveučilišnoj biblioteci, o kaptolskoj ljekarni iz 16. stoljeća, Prvoj hrvatskoj štedionici, knjižari Kugli, Zagrebačkoj dioničkoj pivovari, Gradskoj električnoj centrali, Ljevaonici zvona, Gradskom vodovodu, Umjetničkoj akademiji...
Ovu staru razglednicu, dakako, s vodičem kroz Zagreb iz 1928, možda bismo trebali poslati na neke današnje gradske adrese...
