Nastamba za čovječju ribicu

Zagrebački zoološki vrt je jedini na svijetu gdje se može vidjeti čovječja ribica i dinarski voluhar. Kako bi se građane potaknulo na upoznavanje hrvatskih endemskih životinjskih vrsta i načina njihove zaštite, zagrebački Zoološki vrt je napravio nastambe za ove dvije jedinstvene vrste koje govore o iznimnome prirodnom bogatstvu Hrvatske.

Osim jedinke koje će moći vidjeti posjetitelji, u Zoološkome vrtu živi još desetak čovječjih ribica te tridesetak dinarskih voluhara, a uključene su u projekte istraživanja i zaštite što je jedna od osnovnih djelatnosti suvremenih zooloških vrtova.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić je istaknuo da će Zoološki vrt Grada Zagreba zahvaljujući projektima u koje su uključena istraživanja čovječje ribice i dinarskog voluhara postati poznat diljem svijeta. ,,Veseli me da ulažemo i podižemo
standard Vrta i naposljetku povećavamo broj posjetitelja, kako Zagrepčana tako i gostiju iz zemlje i svijeta '', kazao je gradonačelnik Bandić. Također je obećao daljnju potporu Grada za te projekte pa je obišao trenutno najveće gradilište – nove nastambe vukova čija je vrijednost 5 milijuna kuna, nakon čega je zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta.

„Zoološki vrt Grada Zagreba je star gotovo stotinu godina. Njegov je razvoj ograničen površinom te smještajem u središtu grada, ali naši stručnjaci rade velike stvari. Uz kvalitetnu brigu za životinje, tu su i projekti istraživanja i zaštite životinja te edukacija građana o životinjskome svijetu. Ponosni smo što ćemo istraživanjima čovječje ribice i dinarskog voluhara dati svoj doprinos i znanosti! “  , kazao je ravnatelj ZOO Zagreba Damir Skok.

Čovječje ribice su u Zoološki vrt stigle uslijed jakih kiša i poplava što su ih izbacile iz prirodnih staništa. Tzv. ispiranje čovječjih ribica je prirodni fenomen kojim se smanjuje broj jedinki u prirodi jer ih zbog konfiguracije terena nije moguće vratiti pod zemlju. No taj fenomen stručnjacima omogućuje neinvazivno proučavanje ove vrste pa su Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla i Hrvatski institut za biološku raznolikost 2014. započeli projekt Proteus – Projekt zaštite čovječje ribice na kojem  surađuju i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Prirodoslovni muzej u Budimpešti.

Na populaciji čovječjih ribica u Zoološkome se vrtu prati zdravstveno stanje životinja i stječu se nove spoznaje o bolestima koje ih ugrožavaju.

Pokušava se otkriti efikasan način poticanja razmnožavanja i održavanja populacija u zatočeništvu radi eventualne potrebe za ponovnim naseljavanjem u prirodno stanište.

Čovječja ribica je endem podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Na njezin opstanak u prirodi utječu čovjek i klimatske promjene.

Evolucijski gledano, čovječja je ribica jedan od najzanimljivijih vodozemaca – jedinome spiljskom kralješnjaku u Europi koji je potpuno prilagođen životu u mraku i na niskim temperaturama. Odrasle čovječje ribice zadržavaju morfološke karakteristike ličinke, sporo odrastaju, a žive više od 60 godina. Zahvaljujući tomu, najdugovječniji je vodozemac.

Prirodna staništa čovječje ribice su u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini, a u spilje Francuske i Njemačke ih je unio čovjek.

Dinarski voluhar je glacijalni relikt. Jedini je pripadnik svojeg roda koji se razvijao posljednjih četiri milijuna godina. Mali je sisavac iz reda glodavaca u srodstvu s voluharicama, a naseljava krševita područja jugoistočne Europe te u prirodi živi između tri i četiri godine.

Kako je riječ o relativno rijetkoj vrsti u prirodi koja se sporo razmnožava i to na teškopristupačnim mjestima, u Zoološkome vrtu Grada Zagreba je uključena u specifična biološka istraživanja. Proučava se njezino socijalno ponašanja, glasanje, dnevne i sezonske razlike u aktivnostima, korištenje prostora, kognitivne karakteristike te morfologija i fiziologija probavnog sustava, prehrambene navike, brzina probave i mikrobiologija probavnog sustava.

Glede dinarskog voluhara postoji niz nepoznanica pa su ova istraživanja veoma vrijedna. Pored Zoološkog vrta, u njih je uključena Udruga Biom te Prirodoslovno-matematički, Veterinarski i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.