Europska komisija 20. svibnja 2020. objavila je nacrt preporuka o ekonomskoj i socijalnoj politici za Hrvatsku, kao i za ostalih 26 država članica i Ujedinjenu Kraljevinu. Ovogodišnje preporuke usmjerene su na saniranje posljedica pandemije, ublažavanje posljedica za gospodarstvo i poticanje oporavka.
Europska komisija preporučuje Hrvatskoj da u 2020. i 2021. godini:
1. Poduzme sve potrebne mjere za učinkovitu borbu protiv pandemije, poticanje gospodarstva i oporavka, u skladu s općom odredbom o izuzimanju u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu te poveća otpornost zdravstvenog sustava.
2. Ojača mjere na tržištu rada i sustav socijalne zaštite, poveća pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama te potakne promicanje vještina.
3. Nastavi osiguravati likvidnost poduzećima, smanjivati administrativno i financijsko opterećenja gospodarstva i da prednost ulaganjima za poticanje održivog gospodarskog oporavka, s posebnim naglaskom na zelenoj i digitalnoj tranziciji.
4. Poboljša učinkovitost javne uprave i pravosudnog sustava.
5. Zbog ozbiljnih poremećaja u poslovnim aktivnostima predviđa se da će se ove godine nezaposlenost znatno povećati. U fazi oporavka Hrvatska treba pojačati sudjelovanje na tržištu rada te poboljšati razvijanje vještina (uključujući digitalne vještine) kako bi se smanjila postojeća neusklađenost i nedostatak vještina na tržištu rada. Također treba nastaviti ojačavati socijalnu sigurnosnu mrežu, uključujući naknade za nezaposlenost za otpuštene radnike.
Hrvatska bi trebala nastaviti financijski podupirati održiva poduzeća pogođena krizom. Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak bit će važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicanju privatnih ulaganja. Prednost bi trebalo dati ulaganjima u sektore koji su poticajni za rast te koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Također, potrebno je raditi na podizanju učinkovitosti javne uprave u Hrvatskoj. Javna uprava je i teritorijalno vrlo rascjepkana, a na lokalnoj razini financijski i ljudski resursi nisu u skladu s nadležnostima. To pridonosi različitom nivou javnih usluga u zemlji i rastu administrativnih troškova.
O prijedlozima preporuka koji su najavljeni raspravljat će vlade u Vijeću, podržat će ih čelnici EU-a te će ih nacionalni ministri financija službeno usvojiti u srpnju.
Dodatne informacije dostupne su na
poveznici.
