Grad Zagreb u suradnji s Vladom RH poduzima sve mjere i aktivnosti kako bi se osigurala dostatna sredstva za sanaciju štete uzrokovane potresom u Zagrebu. Zajedničkim snagama nastojimo u što većoj mjeri smanjiti opterećenje svojih sugrađana u saniranju štete na njihovim domovima, kako iz vlastitih sredstava proračuna Grada i RH i donacija tako i sredstava EU-a, odnosno svih financijskih instrumenta koji su na raspolaganju za odgovor na posljedice prirodnih katastrofa.
Uz aktiviranje bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije (kao pomoć Gradu Zagrebu za vraćanje u prvobitno stanje infrastrukture i postrojenja u području energije, vode i otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja, zatim osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine, pružanje privremenog smještaja i financiranje usluga spašavanja radi zadovoljavanja potreba stanovništva i druge prihvatljive aktivnosti), a što je uz zadovoljavanje prethodnih uvjeta u smislu visine nastale štete u nadležnosti države (Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva graditeljstva), cilj nam je u suradnji s nadležnim ministarstvom utvrditi u kojoj mjeri možemo prenamijeniti neiskorištena sredstva iz ESI fondova u okviru ove financijske perspektive (2014. − 2020.) za obnovu svojih zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i odgojno-obrazovnih institucija kako bi u što skorijem roku u svojim prostorijama nastavile s radom i pružanjem usluga građanima (studentima, učenicima, potrebitima…), osobito za objekte za koje već sada imamo pripremljene projekte.
Grad Zagreb već je i prije potresa imao veliku potrebu za mogućim izvorima financiranja obnove objekata u vlasništvu Grada, a u kojima djeluju Gradska uprava te gradske ustanove (kulturne, obrazovne i dr.), od kojih su u velikom broju i zaštićena kulturna dobra većinom smještena u užem središtu grada.
U okviru trenutačne financijske perspektive (2014. − 2020.) vrlo su male mogućnosti financiranja takvih objekata pa je tako jedini natječaj preko kojega se mogla financirati obnova kulturne baštine (u svrhu turizma) otvoren i zatvoren u roku od mjesec dana još 2017. godine. Grad Zagreb u okviru tog natječaja uspio je dobiti bespovratna sredstva za tri projekta izrade projektno-studijske dokumentacije za prijavu za financiranje iz sredstava EU-a. Riječ je o obnovi zgrada triju zagrebačkih muzeja − Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Etnografskog muzej.
Druga dostupna opcija za obnovu zgrada jest kroz ITU mehanizam iz sredstava namijenjenih Urbanoj aglomeraciji Zagreb, čije je sjedište Grad Zagreb. U okviru tog mehanizma kroz cilj Revitalizacija brownfield lokacija uspjeli smo dobiti financiranje za dva projekta – Glazbeno učilište Elly Bašić (Stara vojna bolnica u Vlaškoj), ukupne vrijednosti od 30.652.624,79 kuna te za dio projekta Etnografskog muzeja (obnova zgrade u Kačićevoj ulici), ukupne vrijednosti od 41.169.216,74 kuna. Tu je riječ o napuštenim i zapuštenim objektima, koji su ujedno i kulturna baština.
Za samu obnovu kulturne baštine u okviru ITU mehanizma dostupno je svega oko 67 milijuna kuna za cijelu Urbanu aglomeraciju Zagreb, iz čega će se moći financirati najviše dva projekta na području cijele aglomeracije, dok su potrebe puno veće, kao i broj i vrijednost spremnih projekata. Osim Grada Zagreba u Urbanu aglomeraciju spadaju i druga potresom pogođena područja, kao što je npr. Grad Donja Stubica.
U potresu su između ostalih oštećena tri zagrebačka muzeja, za koja ovoga trenutka imamo potpuno spremnu dokumentaciju za realizaciju projekata (ishođene građevinske dozvole, izrađene projektne prijave, studije izvodljivosti i sva ostala potrebna dokumentacija) – Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehnički muzej Nikola Tesla i Etnografski muzej, čija je vrijednost oko 220 milijuna kuna (187 milijuna kuna bespovratnih sredstava).
Grad Zagreb za EU sufinanciranje može prijaviti isključivo objekte u svojem vlasništvu jer je jedan od osnovnih preduvjeta za odobravanje projekata neupitan imovinsko-pravni status nekretnine, odnosno dokaz vlasništva, dok je veliki broj objekata u gradskoj jezgri ili u privatnom vlasništvu ili vlasništvu Republike Hrvatske ili nejasna pravnog statusa te Grad Zagreb u takvim objektima ne može biti investitor ni korisnik bespovratnih sredstava. No, osiguravanje sredstava za obnovu objekata iz EU sredstava uvelike bi olakšalo pritisak na Proračun Grada Zagreba te omogućilo usmjeravanje vlastitih sredstava u druge projekte i potrebe.
Također, budući da je proces planiranja i programiranja nove financijske perspektive EU-a (2021.-2027.) u tijeku, namjera nam je da se u suradnji s nadležnim ministarstvom definira zasebni cilj Obnova potresom oštećenih područja (Grad Zagreb i okolica) u novim programskim dokumentima za korištenje EU sredstava, u okviru kojega bi se osigurala sredstva za obnovu građevina u javnom vlasništvu, čime bi se ujedno oslobodila vlastita sredstva za pomoć građanima u sanaciji privatnih objekata. Dodatno planiramo predložiti i mogućnost obnavljanja opreme oštećene u potresu u takvim objektima, kao i mogućnost financiranja gradnje objekata za „socijalno stanovanje“ radi osiguravanja privremenoga smještaja onima kojima je to potrebno.
Priprema projekata za financiranje iz sredstava EU-a podrazumijeva izradu cjelovite projektno-tehničke i studijske dokumentacije, koja sama po sebi predstavlja dugotrajan proces, osobito kod infrastrukturnih projekata, no potrebe su iznimno velike i isto zahtijeva brzu reakciju te se stoga koriste svi mogući dostupni izvori financiranja kako bi se što veći broj objekata sanirao u što kraćem roku.
O aktivnostima Ureda za programe i projekte Europske unije te aktualnim vijestima iz područja provedbe ITU mehanizma u Urbanoj aglomeraciji Zagreb, kao i o EU projektima Grada i mogućnostima financiranja iz bespovratnih sredstva Europske unije i dalje se informirajte na službenim stranicama Grada, na naslovnoj stranici i pod kategorijom EU fondovi.
