Obitelji, skrb i siromaštvo: Što mogu učiniti gradovi i općine? tema je panel rasprave održane danas u Novinarskom domu na kojoj je sudjelovala i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom
dr. sc. Lora Vidović.
Raspravu, koja je bila usmjerena na pitanja adekvatnosti socijalnih naknada usmjerenih obiteljima s niskim primanjima i ulozi te praksama općina i gradova u tom pogledu, moderirala je prof. dr. sc. Ivana Dobrotić, voditeljica projekta u Hrvatskoj.
Temelj za razgovor su bili rezultati
istraživanja rEUsilience projekta provedenog diljem Hrvatske s obiteljima niskih primanja i odgovornostima skrbi za djecu ili drugog člana obitelji.
Istraživanje je pokazalo koliko stalni rast troškova života značajno smanjuje financijsku mogućnost tih obitelji u podmirivanja osnovnih životnih potreba poput hrane, odjeće i stanovanja. Tu treba dodati i brojne obrazovne troškove, posebice u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Situaciju dodatno pogoršavaju i nesigurni uvjeti na tržištu rada i ograničene mogućnosti zapošljavanja uz iznimno krhke i slabe mreže formalne i neformalne podrške odnosno izostanak sustavne i strukturirane pomoći uz nedostatak kvalitetnih usluga skrbi za djecu i starije osobe, moglo se čuti u uvodu panela.
Kada su u pitanju obitelji, posebno one ranjive, tri su osnovna smjera u kojima Grad Zagreb djeluje, kazala je
pročelnica Vidović: „Prvenstveno su to važna i velika ulaganja u škole i vrtiće. Upravo je u mandatu ove uprave završeno 28 novih, cjelovito obnovljenih ili dograđenih, vrtića i škola, ukupnog iznosa 340 milijuna €. Tome treba pridodati i preusmjerena sredstva iz mjere roditelj odgojitelj, što pokazuje kako se dobro ciljanim i sveobuhvatnim postupanjem može napraviti značajna razlika, a znamo da su ulaganje upravo u predškolski odgoj i rani razvoj naši prioriteti.“, kazala je. Kontinuirano proširujući obuhvat korisnika, ali i samih iznosa kroz Odluku o socijalnoj skrbi, Grad Zagreb osigurava i novčane naknade. Pročelnica je spomenula i brojne usluge kroz ustanove socijalne skrbi kojih je osnivač Grad Zagreb. „Broj korisnika naših ustanova ZAC, Silver i Mali dom, u posljednje četiri godine povećan je za 90%. Proširili smo njihovo djelovanje na nove lokacije, povećali broj zaposlenih i time obuhvatili veći broj djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.“. Kao važnu mjeru u borbi protiv socijalne isključenosti istaknula je kako je Grad Zagreb prošle godine svim građanima starijim od 65 godina osigurao besplatan prijevoz ZETom, a od ovog mjeseca i svim osobama mlađim od 18 godina, uz veći obuhvat osoba s invaliditetom koje sada imaju to pravo.
Svoje izlaganje zaključila je navodeći određene izazove u planiranju mjera i kreiranju politika s kojima se Grad Zagreb, a onda i drugi gradovi u Hrvatskoj suočavaju. „Ne postoje mjerenja stopa rizika od siromaštva za djecu, starije osobe, jednoroditeljske obitelji, samce, žene, na razini Grada već samo ona opća. Upravo zato nam je svako istraživanje, svaki razgovor, svaka rasprava dobrodošla.“
Istaknuta je i važnost bolje povezanosti lokalne i državne razine u razmjeni podataka o korisnicima i pravima i uslugama koje koriste.
Kao panelistice izlagale su i Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roda i Ksenija Ostriž zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice.
