U sklopu plenarnih izlaganja, prvog dana
Konferencije Modeli socijalnog uključivanja i radne aktivacije teže zapošljivih skupina građana, glavne pokazatelje
Socijalne slike Grada Zagreba za 2023. predstavila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom
dr.sc. Romana Galić.
„Mjere i aktivnosti gradskih strateških dokumenata temelje se na aktualnim društvenim trendovima i pokazateljima koje prati Socijalna slika Grada Zagreba. Izrađujemo je svake godine i prikaz je indikatora o kvaliteti života građana.“, uvodno je kazala te kao glavne ovogodišnje trendove istaknula: demografsko starenje, promjene u strukturi kućanstava i obitelji, blagi porast stope rizika od siromaštva, smanjenje radnog kontigenta te povećanje broja korisnika novčanih naknada vezanih uz invaliditet.
U nastavku izlaganja istaknula je i nastavak trenda smanjenja nezaposlenosti i to više od četiri puta u posljednjih 10-ak godina uz smanjenje prosječne stope nezaposlenosti u 2023. na 2,5% i smanjenje dugotrajne nezaposlenosti za 13,6%. „Krajem kolovoza 2024. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Zagreb koji pokriva Grad Zagreb i Zagrebačku županiju registrirano je 15.900 nezaposlenih osoba dok 70% od tog broja otpada na Grad Zagreb. Treba napomenuti kako je na području Grada Zagreba broj registriranih nezaposlenih osoba za 13,8% manji u odnosu na kolovoz 2023.“, naglasila je. No istovremeno je napomenula kako na ukupni radni kontingent utječu demografski i migracijski procesi: "Smanjuje se udio stanovništva u pred-radnoj, a povećava onaj u post-radnoj dobi dok se odselilo ukupno 16 656 stanovnika i to 8 343 u inozemstvo, a doselilo njih 22 184 od kojih 14 193 iz inozemstva.", čime bilježimo pozitivan saldo migracije s inozemstvom.
„Potrebe za radnom snagom će vremenom biti sve veće, trebamo biti otvoreni prema stranim radnicima i prilagoditi se njihovim specifičnim potrebama kako bi ih zadržali i integrirali zajedno s njihovim obiteljima. Potrebno je apelirati i na poslodavce kako je briga o ranjivim skupinama kao i integracija stranih radnika važan segment kulture poslovanja.“, zaključila je s porukom kako radna aktivacija teže zapošljivih skupina građana ima dvojaku korist koja je i ekonomskog – kao temelj gospodarskog rasta i socijalnog karaktera -kroz povećanje socijalnog kapitala.
Prvi dan Konferencije zaključen je panel diskusijom
Osobna iskustva rada i zapošljavanja teže zapošljivih skupina građana, u kojoj su sudjelovali sami korisnici ali i poslodavci.
FOTO: Marko Lopac