Izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno pomoćnicom pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom,
dr. sc. Mirelom Šentija Knežević sudjelovalo je na konferenciji
European Cities Conference - Health Service in transition - Public Health - Zdravstvene usluge u tranziciji – javno zdravstvo, a koja se održala u Beču, Austrija, u razdoblju od 27.11.2023. do 28.11.2023.
Ukratko o konferenciji:
Pandemija bolesti Covid-19, koju je SZO tri godine klasificirao kao hitnu javnozdravstvenu opasnost od međunarodnog značaja, predstavljala je veliki izazov za javnozdravstvene službe svih zemalja. U sklopu Europske gradske konferencije, zdravstvena služba grada Beča osvrnula se na pandemiju zajedno s javno zdravstvenim stručnjacima iz drugih europskih gradova te se raspravljalo o tome koja stečena i nova iskustva se mogu ponijeti u budućnost. Osim navedenog, na konferenciji se raspravljalo o praćenju otpadnih voda radi otkrivanja i kontrole bolesti, predstavljen je pilot projekt uvođenja školskih medicinskih sestara u škole i vrtiće, zatim su predstavljene digitalne aplikacije koje građanima Beča daju mogućnost izravnog prijavljivanja zdravstvenih tegoba kod velikih vrućina, kao i načini praćenja i borbe protiv vrućina odnosno klimatskih promjena nekih drugih zemalja sudionica (Bratislava, Budimpešta, Prag, Sarajevo) te načini praćenja i koncepti prevencije, provedbe i izazova u prevencije tuberkuloze ( Beč, Budimpešta, Hamburg, Prag). U završnoj diskusiji konferencije zaključeno je da zemlje sudionice imaju slične ili iste probleme, ciljevi zdravstvenih politika su isti ali da implementacija dosta ovisi o samoj politici te da će izmjena iskustava i umrežavanje postignuto na ovoj konferenciji pomoći u budućem postupanju u zdravstvu.
Ponedjeljak, 27. studenog 2023.
Konferenciju je pozdravnim govorom otvorio Petera Hacker, član poglavarstva za socijalnu skrb, zdravstvo i sport, a glavnu misao konferencije izložio je Jochen Haidvogel, pročelnik Magistratskog odjela za zdravstvo Grada Beča MA 15 te je utvrdio da je pandemija ukazala na slabosti zdravstvenih sustava ne samo u Austriji i Beču nego i u ostalim europskim zemljama (porast troškova u zdravstvu, nedostatak kvalificiranog osoblja, administracija). Naglasio je da je potrebno raditi na prevenciji usmjerenoj prema potrebama građana, monitoringu zaraznih bolesti, umrežavanju i digitalizaciji zdravstvenog sustava.
Uslijedilo je predavanje „Medicina okoliša: Kvaritelj zabave ili avangarda” koje je održao Hans-Peter Hutter, zamjenik voditelja Odjela za higijenu okoliša i medicinu okoliša, Medicinskog fakulteta u Beču. Zadaća javnog zdravstva je sprječavanje bolesti, upravljanje krizama, zdravstvena higijena, upravljanje rizicima. Naglasio je važnost okoliša (buka) i utjecaja klime na zdravlje ljudi (alergije) i njihovo ponašanje (agresije, mentalno zdravlje) te važnost medija (informacijska kriza) u upravljanju i procjeni rizika. Pozitivno proizašlo iz pandemije za grad Beč je što je nakon dugog vremena fokus interesa politike postavljen na zdravstvo i što se pokazalo da grad ima snage nositi se s takvim problemom, ali su se isto tako pokazale i slabosti društva te je potrebna prikladna reakcija (trgovina divljim životinjama).
Nakon uvodnih govora i predavanja uslijedila je moderirana rasprava (Panel 1) „Lekcija je naučena“ u kojoj su govornici iz različitih gradova (Ursula Karnthaler iz bečke gradske uprave; Sonja Giljača iz beogradskog Gradskog ureda za javno zdravstvo; Gábor Havasi iz budimpeštanske gradske uprave; László Polák iz Zdravstvene službe 2. budimpeštanskog okruga, Filippo Ansaldi iz Zdravstvene agencije talijanske regije Ligurije u Genovi; Pierangelo Sarchi iz Zdravstvene agencije talijanske regije Ligurije u Genovi; Stefano Boni iz talijanske Zdravstvene agencije u Paviju; Elżbieta Kois-Żurek iz krakovske gradske uprave; Rzemysław Cichy iz krakovske gradske uprave; Anes Jogunčić iz Instituta za javno zdravstvo Kantona Sarajevo) govorili o svojim iskustvima tijekom pandemije bolesti Covid-19. Sveukupno govoreći svi su bili suočeni sa sličnim problemima (beskućnici, vulnerabilne skupine, solidarnost građana, cijepljenje, informiranje-lažne vijesti, potkapacitiranost zdravstvenog osoblja), posljedicama koje se naročito odnose na mentalno zdravlje, porast broja onkoloških bolesnika ali i nekim pozitivnim pomacima na pr. u telemedicini, jačanju IT sektora za elektroničku pomoć pacijentima, podizanje svijesti o zaraznim bolestima.
Iskustva u sljedećoj raspravi (Panel 2) na temu „Praćenje otpadnih voda“ podijelili su govornici Maximilian Rumetshofer iz bečke gradske uprave; Julia Vierheilig s Tehnološkog sveučilišta u Beču; Michaela Kadlečková iz praške gradske uprave; Zlatan Hamza iz Instituta za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Riječ se vodila o važnosti monitoringa otpadnih voda, o kontroli otpadnih voda u različitim dijelovima grada i osnivanju mobilnih timova kako bi se građanima ponudile akcije, prema stvarnim nalazima i potrebama s ciljem da liječnik dolazi građanima, a ne obrnuto. Ispitivanje otpadnih voda radi se kako bi se došlo do podataka o na pr. širenju virusa čime se uspostavlja napredan sistem ranog upozorenja koji pravovremeno detektira razvoj patogena u otpadnim vodama. Nadzor otpadnih voda kao važan instrument u borbi protiv pandemije COVID-a ali i budućih izazova kod kritičnih vrsta patogena preporučuje i Europska komisija svim zemljama članicama. Primjena ove metode planirana je i kod norovirusa i enterovirusa te ptičje gripe.
Utorak, 28. studenog 2023.
Karin Klenk iz Magistratskog odijela za zdravstvo Grada Beča MA 15, predstavila je pilot projekt grada Beča „School Nurses“ vezano uz poboljšanje zdravstvene skrbi u dječjim vrtićima školama. Projekt se provodi jednu i pol godinu, na temelju ugovora s vladom, na šest lokacija osnovnih i srednjih škola i centru za djecu s posebnim potrebama. U tim ustanovama medicinske sestre su između 20 i 40 sati tjedno, a njihova zadaća je: pružanje prve pomoć djeci i mladima u hitnim slučajevima, na primjer rane koje krvare ili bolovi u trbuhu; skrb za djecu i mlade s kroničnim bolestima (dijabetes, epilepsija),integracija djece i mladih s posebnim potrebama u svakodnevni život; podrška informiranjem i preventivnim radom vezano na zdravstvene teme(vježbanje, važnost kretanja, pretilost), suradnja sa školskim liječnicima na raznim zadacima, poput probira ili cijepljenja; kontakt osobe za sva zdravstvena pitanja. Osim toga, školske medicinske sestre, prema potrebi, daju i zakonskim skrbnicima stručne savjete i informacije, a njihov rad je usklađen u timu s odgajateljima, školskim liječnicima, socijalnim radnicima, školskim psiholozima ili terapeutima. Prema provedenoj anketi među roditeljima i djecom, projekt je dobro prihvaćen sa željom da se dalje nastavi a dodatno, ovaj projekt podržava i politika. Pilot projekt „School Nurses“ je financiran iz EU projekata, a djelomično ga financira grad Beč.
Treća rasprava konferencije (Panel 3) bila je na temu „Praćenje vrućina“. Govornici ove rasprave su bili David Kirsch iz bečke gradske uprave; Peter Lajda iz Instituta za regionalnu politiku samoupravnog okruga Bratislava; Balázs Rékassy iz budimpeštanske gradske uprave; Petra Vinařová iz praške gradske uprave; Zlatan Hamza iz Instituta za javno zdravstvo Kantona Sarajevo; Gabor Havasi iz budimpeštanske gradske uprave. Prema provedenom istraživanju, u 2022. je u Europi umrlo 60 000 ljudi zbog ekstremnih vrućina što postavlja velike zahtjeve pred gradske uprave. Na pr. u Beču je u 2022. zabilježeno 1000 izlazaka hitne pomoći dnevno radi vrućine. Postoji projekt Citizen Science kao informacijski, savjetodavni i uslužni centar za građansku znanost putem kojeg građani mogu prijaviti svoje tegobe uslijed visokih temperatura. Isto tako postoji zdravstveni telefon 1450 koji prima podatke o zdravstvenim tegobama, a ujedno ima i savjetodavnu ulogu. Tako se pokazalo da je 89 % osoba imalo simptome sunčanice, a 11% kožne promjene. Sudionici panela su napomenuli da su oni kojima je zaštita od vrućine najpotrebnija vulnerabilne skupine, djeca, starije osobe, pretili, kronični bolesnici, ljudi koji rade na otvorenom te da gradovi imaju višu temperaturu zbog puno površina koje apsorbiraju i emitiraju toplinu. Iz tog razloga potrebno je ozelenjavati gradske površine sadnjom drveća i kao dobar primjer iz Budimpešte, raditi natkrivene objekte za zaštitu od sunca i osigurati mjesta sa svježom vodom (postoji aplikacija koja navodi na takva mjesta u Budimpešti). Krajnji cilj je što zeleniji grad („ako je grad takav da je dobar za tvoju djecu, onda je to dobar grad“).
Panel 4: Prevencija tuberkuloze s govornicima: Maria Koreny iz bečke gradske uprave; Magor Papp iz Metodoloških društvenih centara i njihovih institucija u Budimpešti; Christian Schwarzbach iz hamburške gradske uprave; Jan Zukal iz praške gradske uprave.
U raspravi je naglašen pad broja oboljelih od TBC-a u Austriji, ali je usprkos tome potrebno držati se prevencije, raditi na kontroli i vršiti sistematske preglede (Prema Bečkoj uredbi, sistematski pregledi za azilante, beskućnike i prostitutke), nadgledati akutne pacijente i pratiti ih radi recidiva. Nakon pandemije porastao je broj RTG pregleda (mobilni RTG). Posljednjih godina, u Beču se godišnje registrira oko 130 oboljelih koji su najčešće iz nekih drugih zemalja (Somalija, Ukrajina, Afganistan, Poljska) pa je u tom smislu osnovan multinacionalni tim.
Nadalje, u Mađarskoj je praćenje TBC pacijenata na nivou države i postoje propisi tko se treba podvrgnuti pregledu (ako je incidencija 25 na 100 000 stanovnika, cijela se regija pregledava). Postoji nacionalnom institutu za pulmologiju osnovan i centar za TBC te nacionalne zdravstvene smjernice za prevenciju, dijagnozu, terapiju i skrb o TBC-u. Djeca se cijepe odmah nakon rođenja. Rizične skupine su dijabetičari, alkoholičari i beskućnici, stoga na njih treba obratiti veću pažnju. U Budimpešti postoji autobus u kojem se vrše pregledi na TBC. U 2022. u Madžarskoj je zabilježen 441 slučaj TBC-a.
U Hamburgu je organiziran tim od 25 djelatnika (liječnici, socijalni radnici, administratori) za kontrolu i prevenciju TBC-a (Centar za kontrolu TBC-a) U Njemačkoj je primijećen porast TBC-a nakon izbjegličkog vala tako da su njihovi pacijenti uglavnom izbjeglice (iz Sirije, Eritreje, Afganistana, Somalije, Ukrajine, Poljske, Indije) i beskućnici (Nijemci, Poljaci, Rumunji). Osobe koje su na terapiji, smještene su u domu koji vodi Caritas i tamo su 6 mjeseci ili duže. Kako takve osobe često nemaju zdravstveno osiguranje, troškove liječenja preuzima grad. U Hamburgu se radi genotipizacija svih sojeva TBC-a kako bi se otkrilo tko je koga zarazio, 25-30% kontaktnih osoba se može naći zahvaljujući genotipizaciji. U 2022. otkriveno je 157 slučajeva , a ove godine preko 200.
U Pragu je broj oboljelih od TBC-a dugoročno u padu te je u 2022. bilo 368 slučajeva bolesti. U češkoj postoji višestupanjski nadzor TBC-a (nacionalni, ministarstvo zdravstva, okružne službe, više pružatelja zdravstvenih usluga), cijepljenje je prestalo 2013. i cijepi se samo novorođenčad za koju su roditelji ispunili upitnik da su pod rizikom.
Na kraju rasprave, zaključeno je da bez obzira na različite politike svi imaju iste izazove i iste ciljeve stoga je potrebno umrežavanje gradova radi izmjene podataka, umrežavanje zdravstvenih djelatnika kako bi se pronašao odgovor na izazove i kako bismo pomogli jedni drugima u praćenju, kontroli i liječenju oboljelih.
