(Hina) - Stradanje Roma u 2. svjetskom ratu i pitanja diskriminacije s kojom se često susreću glavne su teme dvodnevne međunarodne konferencije u Zagrebu koja se 23. i 24. svibnja održava u organizaciji Romskog nacionalnog vijeća, uz pomoć Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i organizacije Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić ustvrdio je da se takvim skupom osvješćuje problem i zajedničkim snagama iznalaze rješenja koja doprinose boljitku romske populacije u Hrvatskoj i EU te obećao da će u Saboru uvijek imati podršku.
"Svatko može i mora učiniti više da promiče toleranciju i vlastitim primjerom u svom okruženju utječe na podizanje svijesti o značaju tolerancije i uvažavanja različitosti u društvu", kazao je.
Saborski zastupnik i predsjednik Romskog nacionalnog vijeća Veljko Kajtazi je ustvrdio kako su im među prioritetima djelovanja poticanje kulture sjećanja i odavanje počasti nevinim romskim žrtvama u 2. svjetskom ratu. Podsjetio je da je Vijeće Europe proglasilo 2. kolovoza Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve u 2. svjetskom ratu kad su 1944. nacisti pobili 2897 Roma u Auschwitzu. Rekao je da se na taj dan sjećaju i Roma ubijenih u ustaškom logoru Jasenovac i da su prije godinu dana skrenuli pozornost na zapušteno groblje i pokrenuli proces uređivanja, kako bi ubijeni mogli dobiti dostojan spomenik. Kazao je da je u Jasenovcu ubijeno 16.173 Roma čija se imena znaju i tisuću čija se ne znaju.
Krećemo na dugi put koji će završiti kada svijest o stradanju romskog naroda u prošlosti bude najbolja brana za spriječavanje diskriminacije romskog naroda u sadašnjosti i budućnosti, rekao je.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je rekla kako je lanjsko istraživanje pokazalo da bi za oko četvrtinu građana i građanki u Hrvatskoj bilo neprihvatljivo da im dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere, a polovina građana smatrala bi problematičnim zapošljavanje Roma u svojoj tvrtki.
"Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljan stupanj svijesti ni znanje o tome što diskrimincija jest i kako se protiv toga možemo boriti", kazala je Vidović. Istaknula je da i javne osobe često u svojim istupima prenose stereotipe što može predstavljati diskriminaciju kao neprihvaljivo i zakonom zabranjeno ponašanje koje treba sankcionirati za što postoje pretpostavke kroz kazneni, prekršajni i građanski postupak.
Naglasila je važnost poduzimanja dodatnih aktivnosti za suzbijanje diskriminacije kroz javne kampanje i edukativne aktivnosti počevši od djece koju treba učiti o toleranciji i ljudskim pravima, ali i o stradanjima Roma u 2. svjetskom ratu.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin ustvrdio je da su u EU i Hrvatskoj Romi još uvijek diskriminirani. "Skrivati tu činjenicu bila bi nepravda, ne samo prema Romima, nego i prema samima sebi", rekao je i dodao da su čitave generacije socijalizirane u duhu predrasuda prema Romima. Podsjetio je da su totalitarni sustavi proganjali Rome, da je nacistički primijenio projekt etničkog čišćenja, a da su ustaše bile u prvom redu u takvoj destruktivnoj nakani. Žalosnim je ocijenio što današnja demokratska društva još uvijek nisu uspjela u cijelosti prekinuti diskriminaciju.
"Svi bismo htjeli vidjeti i doživjeti trenutak kada će Romi biti ne samo 'slobodni ljudi' kako im ime kaže, već i prepoznati kao ravnopravni građani", dodao je.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poručio je da neke europske metropole mogu učiti na primjeru Zagreba kad je u pitanju uključivanje Roma u svijet obrazovanja, rada i rješavanja pitanja 'krova nad glavom'. "Imamo tu još problema, no pozivam sve da na terenu pokažemo ono što smo propisali zakonima i da to od srca provedemo", kazao je Bandić. Izrazio je zadovoljstvo što će idući tjedan biti dodijeljenje gradske stipendije najboljim učenicima i studentima, među kojima je i šestero Roma.
Zamjenik ministrice kulture Berisalv Šipuš je istaknuo kako su tolerancija i istina dvije važne riječi kako bismo jedni druge razumjeli, prihvatili i obogatili se različitostima. "Važno je govoriti o povijesnim činjenicama i iskustvima koje se vezuju uz tragediju, ali još je važnije govoriti o budućnosti", smatra Šipuš.
