Međunarodna izložba “Avari i Slaveni“ otvorena je u utorak, 22. listopada 2019. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložba je konceptualno podijeljena na dvije izložbe, prikazuje materijalnu ostavštinu iz Hrvatske - Avari i Slaveni južno od Drave i Slovačke - Avari i Slaveni sjeverno od Dunava. Za vrijeme tzv. Avarskog kaganata, vojno-političke organizacije na čelu s kaganom, prostori današnje Hrvatske i Slovačke čine granična područja čija materijalna ostavština pokazuje nevjerojatne sličnosti.
Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe. Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.
U avarodobnom društvu ratnici su najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita. Među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status. Avari su se isticali naprednom bojnom taktikom lake konjice. Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu.
Avari su sa Slavenima vodili mnoge pljačkaške pohode protiv Bizantskog Carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta. Važan događaj predstavlja zauzimanje važnog bizantskog središta, Sirmiuma, 582. godine nakon opsade koja je trajala dvije godine (danas Sremska Mitrovica u Srbiji).
Kako je tadašnje romansko stanovništvo (stanovništvo u gradovima pod bizantskom vlašću) doživljavalo silovite avarske napade i atmosferu tijekom opsade grada dijelom nam dočarava natpis na opeci kojeg je grčkim pismom napisao stanovnik Sirmiuma tijekom njegove opsade:
Kriste Gospodine, pomozi gradu, zaustavi Avarina, zaštiti Romaniju i onog koji je ovo napisao.
Amen. (Opeka se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.)
Pomoću povijesnih izvora i arheološke građe koja potječe iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete koji su pronađeni prilikom nedavnih arheoloških istraživanja, ali i predmeta iz fundusa pojedinih slovačkih muzeja i institucija, pokušalo se rekonstruirati avarsko i slavensko društvo. Izložbu prati deplijan i katalog izložbe Avari i Slaveni (na hrvatskom i engleskom jeziku). Katalog izložbe daje detaljan povijesni pregled i prati izložbenu koncepciju odnosno podjelu po cjelinama koje predstavljaju zanimljivosti ovog povijesnog razdoblja.
Izložba je otvorena za posjetitelje do 9. veljače 2020. godine.
Više informacija možete pronaći na poveznici
ovdje.
