Prvi filmski festival nakon proljetnog lockdowna i zadnji u 2020. – 14. Festival tolerancije – JFF Zagreb, želeći prikazati neke od filmskih uspješnica u novoj situaciji zatvaranja i oslabljene kulturne aktivnosti, u posljednjim tjednima 2020. donosi online projekcije šest sjajnih filmova i dvije zanimljive diskusije. Iznimni filmski naslovi publici će ponuditi intrigantne poglede u prošlost, stvarnost i uopće suvremenu filmsku produkciju sa svih strana svijeta, a moći će se pogledati od 14. do 19. prosinca na redizajniranoj
web stranici festivala koja podržava gledanje filmova i sudjelovanje u Zoom diskusijama. Filmovi su besplatni za gledanje, a svaki će biti otvoren 24 sata.
”2020. je čudna godina, jedna od onih koje će se dugo pamtiti i jedna od onih zbog čije nepredvidljivosti slabo noću spavamo. Slučaj, i naravno nešto malo naše upornosti, htjeli su da upravo 14. izdanje Festivala tolerancije bude prvo filmsko festivalsko događanje ove godine u Hrvatskoj, pa smo odlučili da bude i posljednje. Otvorili smo filmsku festivalsku sezonu u open air izdanju, a zatvorit ćemo je u digitalnom okružju. Uostalom... baš kao što smo i živjeli ove godine. Filmski gledano nudimo publici šest iznimno značajnih, nagrađivanih, zabavnih i pametnih filmova koji dolaze sa svih strana svijeta, od Meksika preko Filipina pa do Litve. Iako je cjelokupna svjetska filmska scena pokleknula, odlični se filmovi i dalje snimaju, a neki među njima su manje vidljivi u džungli streaming servisa kroz koju se gledatelji danas moraju probijati. Digitalno izdanje Festivala tolerancije nudi šest važnih filmova koji se ne mogu pogledati nigdje drugdje, a važno je da se pogledaju zbog njihove kvalitete, duha i ideje kako je bolje, tolerantnije društvo ne samo moguće, već i nužno”, kaže Hrvoje Pukšec, voditelj filmskih programa i stručni savjetnik za EU projekte.
Filmski prosinac, u ponedjeljak otvara film Vukovi meksičkog redatelja Samuela Kishija iz 2019. Melankolična je to i topla priča o majci i sinovima, emigrantima u SAD-u, koji počinju od nule u stranoj zemlji. Film je dobitnik brojnih nagrada, a najznačajnije su svakako one s Berlinala.
Utorak nas vodi u švedski gradić koji dobije priliku privući veliko njemačko ulaganje. U akciju pridobivanja Nijemaca uključuje se i grupa srednjoškolaca, autsajdera s filmskom kamerom u rukama. Rezultati su... iznenađujući. Riječ je o radnji švedskog filma Amateri u režiji Gabriele Pichler koji se prikazuje u sklopu projekta FiD EU. Vezano uz film, u srijedu u 18 sati održat će se diskusija Aktivno sudjelovanje mladih u društvu. Sudionici će biti Lora Vidović, pučka pravobraniteljica, Nevena Balažević iz Inicijative mladih za ljudska prava i Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu. Moderatorica obje diskusije je novinarka Jasmina Popović, a moći će se pratiti uživo na web stranici Festivala tolerancije.
Dokumentarni film Preko oceana Sung-a Yoona govori o Filipinkama koje se pripremaju za rad u inozemstvu. Dobile su dozvolu, čeka ih posao - sada ga još samo moraju naučiti.
Film propituje moderno ropstvo u globaliziranom svijetu, ali i odlučnost i sestrinstvo žena koje su se našle u takvim životnim okolnostima.
U snažnom i dirljivom filmu Iuventa – Brod spasa kojeg potpisuje Michele Cinque, a bit će prikazan 17. prosinca, pratimo spasilački brod Iuventa koji je kupila i kojim upravlja Jugend Rettet, mreža mladih Europljana koji se suprotstavljaju konceptu „tvrđave Europe”. Godine 2016. i 2017. Iuventa je izvela 15 misija, spasivši više od 14 tisuća ljudi prije no što ju je zaplijenila talijanska vlada. Sljedeći dan, u 18 sati slijedi FiD EU diskusija Zaštita EU vrijednosti, a među govornicima su Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious i predstavnik Europskog parlamenta.
Na programu su još dva filma, dokumentarni Profil režiserke Lize Mandelup o šesnaestogodišnjoj zvijezdi u usponu zbunjujućeg i nemilosrdnog ekosustava zvanog društvene mreže, te film Nova Litva. Potonji tematizira početak drugog svjetskog rata i položaj Litve stješnjene između SSSR-a, Poljske i Švedske u fino duhovitoj alegoriji koja odlično rezonira i s današnjicom. Nova Litva je litavski adut u borbi za Oscara.
Ovaj je projekt sufinanciran sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
