U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu netom otvorenu izložbu najslavnijeg američkog kipara XX stoljeća Alexandera Caldera građanstvo može pogledati od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, petkom do 21 sat. Besplatna stručna vodstva za posjetitelje izložbe Alexandera Caldera (uz kupljenu ulaznicu) organizirana su vaki dan od utorka do subote u 12 i u 17 sati.
Izložba je organizirana u sklopu ciklusa Najveći kipari XX. stoljeća, koji je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započet 2014. godine izložbom Joana Miróa, nastavljen 2015. godine retrospektivnom izložbom francuskog kipara Augustea Rodina te potom izložbom švicarskog kipara Alberta Giacomettija, ove godine predstavljamo američkog kipara ALEXANDERA CALDERA (1898., Lawnton, Pennsylvania – 1976., New York).Na izložbi Alexander Calder – Magija skulpturalnog pokreta Umjetnički paviljon predstavlja Calderove mobile i stabile. Calderov opus usmjeren je na kinetičku umjetnost, odnosno na oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetike umjetničkog objekta.
Calder dolazi iz obitelji slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke Calder dobio upravo od njih, a školovanje je nastavio kroz privatne poduke iz slikarstva, da bi kasnije studirao umjetnost u New Yorku, ali i upisao studij inženjerstva (što se pokazalo, kasnije, neophodno važnim prilikom inovacije mobilnih skulptura). Već u dvadesetim godinama izrađuje svoje prve skulpture od drveta, a 1927. nastaju i njegove prve pokretne igračke. U kasnim dvadesetim godinama počinje stvarati i svoje prve žičane figure, koje su dominirale ranim razdobljem njegova stvaralaštva. U ranim tridesetim godinama Calder u Parizu upoznaje Mondriana, Miróa, Arpa i Duchampa te se pridružuje grupi Apstrakcija-kreacija (1931. – 1936.) i počinje raditi na svojim mobilima, skulpturama koje se pokreću mehanički. Uskoro nastaju i njegove statične monumentalne apstraktne konstrukcije koje je nazvao stabilima. Calderovi stabili vrlo su važan dio povijesti kinetizma i moderne umjetnosti, obzirom da označavaju raskidanje veza između kinetizma i mehanički pokretanih djela.
Izložba u Umjetničkom paviljonu fokusira se upravo na dio kipareve karijere kada se posvetio stabilima i mobilima: mobilima – pažljivo uravnoteženim konstrukcijama koje se, cjelovito ili djelomično, gibaju pod utjecajem strujanja zraka, kao i apstraktnim konstrukcijama stabilima. U Umjetničkom paviljonu izložena su upravo djela iz ove tzv. zrele Calderove faze po kojoj je on danas globalno prepoznatljiv. Važno je istaknuti da su Calderovi mobili i stabili bili 1952. nagrađeni i na Bijenalu u Veneciji, kao i da se danas mogu vidjeti, ne samo u najpoznatijim svjetskim i europskim muzejima, već i na javnim površinama diljem svijeta.
Uz skulpture izložba obuhvaća i slikarski dio opusa kipara, koji je, najčešće usko povezan sa skulpturalnim dijelom opusa, a izložene su 23 slike. Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je u Hrvatskoj, i u ovom dijelu Europe, koja predstavlja opus ovoga globalno važnog umjetnika. Za izložbu u Umjetničkom paviljonu skulpture i slike Alexandra Caldera posudili su najznačajniji europski muzeji poput: Centre Georges Pompidou (Paris, Francuska), Tate Modern (London, Velika Britanija), Ludwig Museum (Köeln, Njemačka), Louisiana Museum (Danska), Fondation Maeght (Francuska) i Peggy Guggenheim Collection (Venecija, Italija).
Autorica izložbe, izbora djela i likovnog postava: Jasminka Poklečki Stošić.
Više informacija o izložbi možete pronaći na poveznici
ovdje.
