Sadržaji Generalnog prometnog plana za 2020. godinu
19.04.2017.
Polazište za razradu Generalnog prometnog plana za 2020. godinu je bio sadržaj Plana za 2010. godinu. Polazi se od toga da će svaki program ili mjera iz Plana za 2010. biti dovršen i potpuno funkcionirati prije početka Plana za 2020. godinu, pa je uzet kao osnovni slučaj za 2020. godinu. Generalni prometni plan za 2020. godinu izrađen kombiniranjem sljedećih mjera:
mjera za parkiranje;
infrastrukturnih mjera za prometnice; i
infrastrukturnih mjera za javni prijevoz.
Plan za 2005. godinu sadržavao je preispitivanje određivanja cijena, upravljanje i kontrolu parkiranja u središnjem području grada i sadržavao je niz mjera namijenjenih postizanju ciljeva ograničavanja razine putovanja na posao osobnim automobilom u središnje područje, a osiguravao je dovoljno kapaciteta za ona putovanja koja doprinose prosperitetu središnjeg područja. Učinkovitost tih mjera, koju smo sažeto prikazali ranije, će se neprekidno preispitivati da se osigura postizanje ciljeva. Prema potrebi, pojedine mjere će se doraditi u Planu za 2020. godinu da bi se održala njihova djelotvornost u postizanju ciljeva.
Djelovanje mjera za parkiranje u 2020. godini trebalo bi biti smanjenje broja parkiranja osobnih vozila u središnjem području za oko 8.100 putovanja, što predstavlja porast za 2.900 putovanja od 2010. godine. Smanjeni broj putovanja predstavlja oko 42% putovanja kojima je odredište središnje područje grada u jutarnjem vršnom razdoblju ili oko 7% odredišta kroz cijeli dan.
Procjenjivan je veliki broj infrastrukturnih mjera za prometnice radi uključivanja u Plan za 2010. godinu. U nekim slučajevima, prijedlozi za 2020. godinu uključivali su mjere koje su razmatrane ranije u Planu za 2005. i 2010. godinu ali u to vrijeme nisu bile odgovarajuće. Lokacije preferencijalnih prijedloga za 2020. godinu su prikazane na slici 8. Prijedlozi za Plan za 2020. godinu su opsežniji nego planovi za prijašnje godine i uključuju:
vezu sjever - jug između Aleje Bologne i Ljubljanske avenije s željezničkim podvožnjakom (Program A);
novu zapadna odteretnu cestu koja čini produljenje Vrapčanske od Baštijanove do Jadranske avenije s mostom preko rijeke Save - program također uključuje Program E iz 2005. godine i dio Programa E iz 2010. godine (Program B);
zapadno produljenje Vatikanske između Avenije Većeslava Holjevca i nove zapadne odteretne ceste, produljenje Cimmermanove od Avenije Dubrovnik do Avenije Većeslava Holjevca (Program C);
rekonstrukciju Gradišćanske i novu vezu sa Slovenskom (Program D)
produljenje Slovenske do Doma sportova sa željezničkim podvožnjakom (Program E);
produljenje Cimermanove do Prisavlja s novim mostom preko rijeke Save (Program F);
produljenje Vatikanske do Radničke s mostom preko rijeke Save (Program I);
dio originalnog programa koji obuhvaća produljenje Ulice grada Vukovara do Mandlove (Program J);
produljenje Nove Branimirove prema Dugom Selu (sa željezničkim podvožnjakom) s vezom od Bjelovarske do nove spojnice (Program K); i
raskrižja izdvojenih razina na Ulici grada Vukovara sa Savskom, Držićevom i Heinzelovom (Program M).
Radi uključivanja u Generalni prometni plan za 2020. godinu procjenjivan je određeni broj infrastrukturnih mjera za javni prijevoz. One uključuju:
sustav masovnog brzog javnog prijevoza koji obuhvaća dvije linije - Liniju 1 od Sesveta do Gajnica i Linija 2 od Trga bana Jelačića do Velike Gorice preko Novog Zagreba;
novi istočni pravac između Glavnog kolodvora i Velike Gorice sa stanicama na Autobusnom kolodvoru, Ulici grada Vukovara, Utrinama i Dugavama) i s produljenjem do Zagrebačke zračne luke;
produljenje željezničke linije od Glavnog kolodvora do Samobora (jedan kolosijek); i
poboljšanje vremena slijeđenja na linijama iz Plana za 2010. godinu.
Od gore navedenih mjera, samo poboljšanja vremena slijeđenja na željezničkim linijama zaslužuju da budu uvrštenea u Plan za 2020. godinu. Procjena prijedloga za sustav masovnog brzog javnog prijevoza pokazuje da je potražnja nedovoljna za takav program da bi se pokrila velika investicijska ulaganja u njegovu izgradnju, koja zahtijeva potpuno izdvojeni sustav. Iskustva iz drugih zemalja u svijetu pokazuju da održiv sustav masovnog brzog javnog prijevoza zahtjeva razinu potražnje od najmanje 10.000 putnika na sat u vršnom smjeru. To je znatno više od potražnje koja postoji na bilo kojem koridoru javnog prijevoza u Zagrebu. Stoga nije iznenađujuće da razine potražnje u javnom prijevozu u Zagrebu ne opravdavaju potpuni sustav masovnog brzog javnog prijevoza u gradu. Laki tračnički sustavi predloženi u Planu za 2010. godinu se stoga čine najprikladnijim tipom investicija za Zagreb, uzimajući u obzir sadašnje i vjerojatne buduće razine potražnje.
Većina opcija programa za klasičnu željeznicu za koju najveći dio potražnje dolazi iz područja koje je izvan područja zahvaćenog studijom i stoga nije prikladno za uključivanje u planove za grad. Istodobno, razine potražnje na području grada su niske za nove linije, budući da odražavaju dupliciranje s tramvajskim linijama i linijama lakog tračničkog sustava koje pružaju širu razinu pokrivenosti cijelog grada. Nove opcije za željeznicu su djelomično projektirane da osiguraju bolju i izravniju vezu sa Zračnom lukom na jugo-istoku grada. Međutim, nije vjerojatno da će u vremenskom razdoblju obuhvaćenom studijom za izradu Generalnog prometnog plana, tj. 2020. godine, broj putnika koji koriste Zračnu luku opravdati željezničku vezu. To potvrđuje i studija Generalnog plana Zračne luke koja zaključuje da bi tek za 30 godina razine putnika bile dovoljne za izgradnju željezničke veze. Shodno tome. mjere za poboljšanje javnog prijevoza u Planu za 2020. godinu se koncentriraju na poboljšanje vremena slijeđenja na željezničkim linijama iz Planova za 2005. i 2010. godinu.
