Glavni problemi u 2005. godini
19.04.2017.
Analiza problema na mreži za 2005. godinu ukazuje na brojna područja u Zagrebačkom prometnom sustavu gdje pozornost treba usmjeriti na razradu mjera da se poboljša situacija, uključujući:
velike prometne tokove na cestovnoj mreži, a posebno:
preko tri mosta na Savi,
na Slavonskoj / Ljubljanskoj aveniji tijekom cijelog dana između Heinzelove i Španskog,
iz Velike Gorice kroz Novi Zagreb,
na Ulici grada Vukovara između Heinzelove i Savske,
na Aveniji Dubrovnik,
na Držićevoj / Šubićevoj između Mosta mladosti i Zvonimirove,
na Ilici / Prilazu baruna Filipovića;
u središnjem području, posebno Palmotićevoj i na paru prometnica istok-zapad;
značajne zastoje na ključnim raskrižjima na kojima su prometni tokovi 80%, 90% ili 100% raspoloživog kapaciteta - ta su raskrižja uglavnom smještena na glavnim koridorima na cestovnoj mreži, npr. Avenija Dubrovnik, Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Savska, Heinzelova, Ilica, Šubićeva, Zagrebačka (Sesvete) i u središtu grada;
snažni tokovi putnika (više od 4.000 na sat u jednom smjeru u vršnom razdoblju) na Savskoj, Držićevoj, Dubravi / Maksimirskoj i preko Trga bana Jelačića;
niske komercijalne brzine od oko 14 km/h na tramvajskoj mreži, zbog:
loše kvalitete tramvajske pruge na određenim točkama mreže, što izaziva stalna ograničenja brzine,
mala brzina tramvaja pri savladavanju zavoja,
nepostojanju prednosti za tramvaje na semaforiziranim raskrižjima,
relativno visokopodna tramvajska vozila, što utječe na vrijeme ukrcavanja u tramvaj,
kašnjenja tramvaja izazvana prometovanjem ulicama, tj. kroz opću zagušenost prometa ili gdje osobna vozila skreću na raskrižjima desno,
niski kapacitet tramvaja što zahtijeva povećanu učestalost (time pogoršava zastoje na raskrižjima) a posljedica toga su duga vremena ukrcavanja u uvjetima zagušenja prometa;
iako je sa 20 km/h, komercijalna brzina na autobusnoj mreži veća od brzine tramvaja, a to je zbog toga što je prometovanje autobusa skoncentrirano na prigradska područja s manjom zagušenošću i većim brzinama - ipak se u prometu autobusa javljaju brojni problemi:
nema prednosti za autobuse na semaforiziranim raskrižjima,
niska razina kontrole mjera prednosti autobusa,
nedostatak mjera prednosti autobusa;
sa sustavom javnog prijevoza projektiranim da autobusi napajaju tramvaje, bitno je da postoje odgovarajući objekti na točkama presjedanja, a poboljšanja su potrebna da se smanji udaljenost između autobusa i tramvaja, poboljša informiranje putnika, koordiniranje linija i da postoje objekti za čekanje;
glavne lokacije visokih razina prometne buke su koncentrirane na glavnoj cestovnoj mreži, uključujući glavne pravce prema središtu grada i kroz grad, uključujući Slavonsku / Ljubljansku aveniju, Ulicu grada Vukovara, Aveniju Dubrovnik, tri savska mosta, Hrvatske bratske zajednice, Držićevu / Šubićevu, Ilicu / Aleju Bologne, Prilaz baruna Filipovića, Heinzelovu, Dubravu, Savsku, Selsku, središnji par istok - zapad, Branimirova, Jadransku aveniju i Republike Njemačke.
visoke razine emisija ugljičnog monoksida (preko 15 čestica na milijun) su koncentrirane na raskrižjima duž sljedećih glavnih cesta Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Avenija Dubrovnik, Držićeva, Republike Njemačke i Selska / Savska;
s emisijama dušičnih oksida, umjereni problemi (više od 104 čestice na milijardu) su koncentrirani na dijelovima Slavonske / Ljubljanske avenije, Mosta mladosti i Avenije Dubrovnik;
indeks straha i zaplašenosti pješaka se temelji na opsegu prometa, brzini i udjelu teretnih vozila, pa su dionice mreže s umjerenim problemima više manje slične onima koje imaju visoke razine buke; i
iako se dostupnost javnog prometa (područja unutar 400 metara od javnog prometa) poboljšala između 1998. i 2005. godine zbog produljenja tramvajske mreže (do Dupca i Prečkog) i promjena autobusnih trasa, ima još lokacija na užem području Zagreba na kojima je dostupnost javnog prijevoza slaba, uključujući Kozari, zapadni Bundek, istočnu Malešnicu (duž Medarske) i Šalatu.
Analiza problema u sustavu prometa za 2005. godinu čini temelj za razradu mjera Generalnog prometnog plana za tu godinu.
