Sadržaji Generalnog prometnog plana za 2010. godinu
19.04.2017.
Polazište za razradu Generalnog prometnog plana za 2010. godinu bili su sadržaji Plana za 2005. godinu. Polazi se od pretpostavke da će svaki prijedlog ili mjera iz Plana za 2005. godinu biti dovršeni prije započinjanja Plana za 2010. godinu pa je taj Plan korišten kao bazni slučaj za 2010. godinu. Plan za 2010. godinu sačinjen je kao kombinacija sljedećih opcija:
optimizacije prometne signalizacije;
mjera za parkiranje;
mjera cestovne infrastrukture; i
mjera infrastrukture javnog prijevoza.
Optimizacija prometne signalizacije u Zagrebu donijela je značajne koristi kroz smanjenje zastoja do kojih je dolazilo na cestovnoj mreži. Plan za 2005. godinu ukazao je na značajne koristi od optimizacije prometne signalizacije pa je postupak također razmotren za Plan za 2010. godinu. Rast razine prometa između 2005. i 2010. godine promijenit će opseg prometa i kretanja na raskrižjima i stoga će biti potrebna odgovarajuća re-optimizacija faza i vremenske podešenosti semafora u 2010. godini. Obuhvatno preispitivanje i optimizacija prometne signalizacije treba stoga imati visoki prioritet. Koristi od takvog programa, kroz uštede u vremenu putovanja i za vozače privatnih vozila i za putnike u javnom prijevozu, kao i smanjenje operativnih troškova bit će značajno. Uštede na vremenu putovanja predstavljaju nešto manje od 30 sekundi za svako vozilo tijekom godine.
Plan za 2005. godinu sadržavao je preispitivanje određivanja cijena, upravljanja i kontrole parkiranja u središtu grada i uključivao je niz mjera razrađenih da se postignu ciljevi ograničavanja putovanja osobnim automobilima u središte grada, a istodobno je osiguravao dovoljne kapacitete za ona putovanja koja doprinose prosperitetu središnjeg područja. Učinkovitost ovih mjera, koje smo ranije sažeto prikazali, treba neprekidno preispitivati da se osigura da se postižu ciljevi. Prema potrebi mjere treba u detaljima popravljati u Planu za 2010. godinu da bi se održala njihova učinkovitost u postizanju ciljeva.
Ukupno djelovanje mjera za parkiranje u 2010. godini je izazvalo smanjenje broja parkiranja osobnih vozila u središnjem području za oko 5.200 putovanja, što je porast za 3.000 putovanja u usporedbi s 2005. godinom. Smanjeni broj putovanja predstavlja oko 30% putovanja kojima je odredište središnje područje grada u jutarnjem vršnom razdoblju ili oko 5% odredišta kroz cijeli dan.
Procjenjivan je veliki broj infrastrukturnih mjera za prometnice radi uključivanja u Plan za 2010. godinu. U nekim slučajevima, prijedlozi za 2010. godinu uključivali su mjere koje su razmatrane ranije u Planu za 2005. godinu ali u to vrijeme nisu bile odgovarajuće. Lokacije preferencijalnih prijedloga za 2010. godinu su prikazane na slici 6:
produljenje Baštijanove od Voltinog na Krklecovu / Šoljanovu u Španskom (Program A);
produljenje Kranjčevićeve od Trakošćanske do Krapinske i od Selske do Zagrebačke i produljenje od Ulice Ivane Brlić Mažuranić do Zagrebačke (Program B);
odteretna cesta za Aleju Bologne / Ilicu između Vrapčanske aleje i Cankareve (Program C);
spoj Hrvatskog sokola i Anine na raskrižju s Ljubljanskom avenijom (Program D);
produljenje Prisavlja od Marohnićeve do Držićeve i od Držićeve do Radničke (Program H);
rekonstrukcija Sarajevske od Ukrajinske do Vatikanske (Program J);
rekonstrukcija Čulinečke sa željezničkim podvožnjakom (Program L) – iako je ova mjera bila uključena u Plan za 2010., njezine osnovne koristi su kroz uklanjanje glavne crne točke prometnih nezgoda i stoga uvođenje može biti ranije od 2005.
Razmatrane mjere infrastrukture javnoga prijevoza za 2010 uključuje mjere za tramvaj, laku željeznicu i željeznicu. Raspon ispitivanih mjera za 2010. godinu uključuje:
deset mogućih produljena tramvajske mreže s pojedinačnim linijama koje prometuju duž novih dionica izabrane su u svrhu demonstracije u ovoj etapi – alternative uključuju osam produljenja postojećih linija i dvije nove;
pet mogućih linija čini novu mrežu lakog tračničkog sustava i
niz mjera za poboljšanje prigradske željezničke mreže uključuju poboljšanja postojećih stajališta i izgradnju novih.
Sadržaji Plana za 2010. godinu su prikazani na slici 7 i sažeto su prikazani u nastavku:
produljenje tramvaja linije 3 od Ljubljanice do Črnomerca (Program H);
nova tramvajska linija 10 između Kvaternikovog trga i Petruševca preko Heinzelove i Radničke (Program J);
nova linija lakih tračničkih sustava između Malešnice i Dupca (poboljšani program L);
nova linija lakih tračničkih sustava između Španskog i Borongaja (poboljšani program M)
nova linija lakih tračničkih sustava između Prečkog i Dupca (poboljšani program N);
nova linija lakih tračničkih sustava između Trga bana Jelačića i Dugava (preko Kruga) (Program P); i
promjene u vremenu slijeđenja na željezničkim linijama i dodatne stanice na Ulici grada Vukovara, Savskom mostu u Trnskom (Program R).
Nove tramvajske linije bi prometovale izdvojenom prugom i bile bi integrirane u postojeću tramvajsku mrežu. Novu mrežu lakog tračničkog sustava činile bi četiri linije:
tri linije istok - zapad koje povezuju Špansko, Malešnicu i Prečko na zapadu s Borongajom, Dubravom i Dupcom na istoku, sa zajedničkom trasom između Ljubljanice i Borongaja, a dionica između Adžijine i Trga hrvatskih velikana bila bi podzemna;
linija sjever - jug između Trga bana Jelačića i Dugava s podzemnom dionicom između Trga bana Jelačića i Ulice grada Vukovara; i
linije istok - zapad i sjever - jug bi imale stanicu za presjedanje u središnjem dijelu Strossmayerovog trga.
Linije lakog tračničkog sustava bile bi u prometu s novim vozilima visokog kapaciteta širine 2,65 metara i na kolosijeku standardne širine, s operativnom brzinom od oko 30 km/h, značajno iznad mogućnosti sadašnjih tramvaja. Mreža lakog tračničkog sustava išla bi djelomično podzemno, a na drugim mjestima bi bila denivelirana na križanjima s glavnim točkama mreže cestovnih prometnica, npr. Slavonskom avenijom i Avenijom Dubrovnik.
Razrada željezničke infrastrukture uključivala je niz mjera namijenjenih poboljšanju funkcioniranja prigradske željezničke mreže, uključujući:
nabavku kvalitetnijeg voznog parka;
produljenje perona na 160 metara (radi prihvaćanja vlakova sa šest kola);
proširenje mnogih perona da sigurno prihvate više putnika;
osiguravanje dodatnih gradskih stanica na Ulici grada Vukovara, Savskom mostu i u Trnskom;
osiguravanje mostova ili podvožnjaka da se uklone preostala raskrižja u ravnini;
povećanje učestalosti vlakova u vršnom satu, sa sadašnjih 3 - 4 na sat do konačno, da kažemo, 6 vlakova na sat;
češće linije s redovitijim intervalima u izvanvršnom razdoblju; i
poboljšan pristup stanicama, s boljim mogućnostima presjedanja, ‘park and ride’ objektima, čuvanjem bicikla.
Razmatrane su druge promjene, uključujući uvođenje novih linija, npr. kružna linija koja bi povezivala Glavni kolodvor, Žitnjak, Klaru i Savsku ali potražnja za novom linijom nije bila dovoljna.
