10. konferencija SMART CITIES održana je 20.3.2024. u hotelu Westin Zagreb (Velika kristalna dvorana) u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Kao i prijašnjih godina, gradovima i poduzetnicima ponuđene su informacije o trenutnim aktualnostima u području pametnih gradova.
Cilj Konferencije bio je ukazati na konkretna rješenja i postojeće strategije primjene pametnih rješenja u svrhu održivosti i podizanja kvalitete života u gradovima. U prezentacijama i panelima pokušalo se odgovoriti na slijedeća pitanja: Koliko je koncept pametnog grada zaživio u Hrvatskoj? Koliko je napredovala primjena gradskih aplikativnih rješenja i smart city usluga? Što se radi po pitanju infrastrukturnih rješenja, prometnih rješenja i mobilnost? Koliki se napredak ostvario u rješenjima sustava javne rasvjete, energetski učinkovite gradnje, smanjivanju emisije CO2 i primjeni obnovljive energije?.
Konferencija je okupila predstavnike gradova, poduzetnike, akademsku zajednicu i javni sektor kako bi zajednički pronašli odgovore na goruća pitanja i detektirali kvalitetne primjere primjene pametnih rješenja u praksi. Partner konferencije bila je Udruga gradova. Gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević uz gradonačelnike Bjelovara, Jastrebarskog i Karlovca sudjelovao je u panel raspravi na temu „Inovacijama do održivih gradova“.
POZDRAVNI GOVOR ORGANIZATORA I PARTNERA
Bojana Božanić Ivanović, direktorica Lider medije, uvodno je pozdravila okupljene te istaknula da će do 2050. godine čak 70% svjetske populacije živjet će u gradovima, što stavlja velike izazove pred ljude koji te gradove vode. Razvoj tehnologije značajno će utjecati na to kako gradovi funkcioniraju i gradonačelnici su toga svjesni. Istaknula je važnost digitalne transformacije gradova kao nužnost za odgovore na današnje izazove.
Nj.E. Paolo Trichilo, veleposlanik Republike Italije u RH, je istaknuo da je Italija najveći trgovinski partner Hrvatske, s ukupnim iznosom bilateralne trgovine od 8,52 milijarde eura. Nadalje, naglasio je da Italija i Hrvatska imaju odlične odnose, te naveo neke od projekata pametnih gradova u Italiji. Tržište pametnih gradova u Italiji iznosi 900 milijuna eura, a javno financiranje projekata pametnih gradova je u porastu. Mnogo je različitih modela pametnih gradova u Italiji, a čak i oni manji primjenjuju pametna rješenja. Na kraju je napomenuo da će vodeću ulogu u transformaciji gradova igrati umjetna inteligencija.
PLANIRANJE GRADOVA BUDUĆNOSTI
Alisa Aliti Vlašić, konzultantica i glavna stručnjakinja u programu URBACT istaknula je da urbanizacija i digitalna transformacija danas testiraju granice gradova zbog čega smo danas suočeni s izazovima bez presedana, no, u tome leži prilika da definiramo kako bi trebao izgledati hrvatski grad 21. stoljeća. Prvi korak u tom procesu su inovacije, tehnološki napredak, participacija i integrirani urbani razvoj. Danas, kad se govori o Smart City konceptu više se ne govori o pametnim gradovima, već o pametnim zajednicama koje omogućuju personalizirane usluge svojim članovima. Prema njezinim riječima, tehnologija mora služiti ljudima, a ne da se radi samo o pukoj tehničkoj implementaciji. Uključivanje lokalne zajednice donosi bolje razumijevanje, izvor je boljih rješenja, smanjuje potencijal kritike politika gradskih vlasti te se time povećava prihvaćenost rješenja.
Panel: „INOVACIJAMA DO PAMETNIH GRADOVA“
O inovacijama održivih gradova na panel-raspravi govorili su Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, Dario Hrebak, gradonačelnik Grada Bjelovara, Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca, Zvonimir Novosel i gradonačelnik Grada Jastrebarskog.
Dario Hrebak, gradonačelnik Grada Bjelovara istaknuo je projekt vezan za bušotinu geotermalne energije u Gradu Bjelovaru.
Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba nabrojao je niz digitalnih aplikacija koje je zagrebačka gradska uprava do sada uvela kao što su: e-Stipendija, ZET-ova aplikacija za kupovinu karata koja ima već 80.000 korisnika. Na većinu tramvaja i autobusa postavljeni su GPS odašiljači kako bi građani mogli planirati svoj prijevoz u realnom vremenu. Nadalje je još istaknuo aplikaciju za odvoz otpada, za prijavu šteta, kao i antikorupcijsku platformu „Zviždač“. Također, je naglasio da putem aplikacije za transparentnost proračuna javno su dostupni podaci za 1,7 milijardi eura transakcija Grada Zagreba. Gradonačelnik Tomašević je istaknuo da Grad Zagreb ima pripremljene kapitalne investicije od 240 milijuna eura, no pitanje je da li će sve to građevinska operativa uspjeti provesti. Jedna od takvih investicija je automatizirano upravljanje semaforima. Zagreb ima više od 500 semaforiziranih raskrižja, a u prvom valu četvrtina njih će biti uključena u automatizirani sustav koji će prioritet davati prolasku vozila javnog prijevoza. Planirano je u tri godine pokrit sva. Na pitanje da li je Zagreb uključen u projekt autonomnih taksija koji razvija Rimac, gradonačelnik je odgovorio kako je Grad s tim projektom upoznat, ali nije još uključen.
Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca istaknuo je kako i Karlovac kreće u novu uslugu javnog prijevoza. Od onoga što je već učinjeno, gradonačelnik Mandić je istaknuo revitalizaciju 16 kilometara vrelovoda te sušenje mulja iz pročistača otpadnih voda pomoću sunčeve energije. Nadalje se planira izmjena javne rasvjete, 9000 lampi bit će zamijenjeno i daljinski upravljano te će se ugraditi 300 punionica za električne automobile.
Prezentacije: INOVACIJE U SLUŽBI GRAĐANA – PAMETNA RJEŠENJA U PRAKSI
Ivica Puljak, gradonačelnik Grada Splita, predstavio je pametna rješenja na kojima Grad Split svojim građanima nastoji poboljšati kvalitetu života, dok je Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika, predstavio pametne turističke projekte Grada Dubrovnika.
Predstavnik InfoDoma predstavio je rješenja za projektne procese na putu prema digitalnom gradu, a predstavnik Končar – Digital rješenja za sigurne i održive gradove,
Predavanja: MEĐUNARODNA ISKUSTVA
Marko Bertogna, Università di Modena e Reggio Emilia (UNIMORE) ITALIJA predstavio je MODENA AUTOMOTIVE SMART AREA: DIGITAL INFRASTRUCTURES FOR NEXT-GEN MOBILITY.
Alexander Giegerich, ATRON Group predstavio je aplikaciju DEUTSCHLANDTICKET: jedna karta, puno izazova.
Panel: DIGITALNA TRANSFORMACIJA GRADOVA – ZELENO I PAMETNO
Panel I.:
Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra je naglasio da je kroz ITU mehanizam do sada je uloženo 30 milijuna eura, a planira se 43 milijuna eura. Uz ulaganje u obrazovne institucije, Zadar je tim novcem otvorio gospodarsku zonu i dva poduzetnička inkubatora, a dosta je uloženo i u prometnu infrastrukturu s obzirom na zakrčenost tijekom turističke sezone. Također je dosta uloženo i u kulturnu baštinu.
Neven Bosilj, gradonačelnik Grada Varaždina je istaknuo projekt „InterAct Green“, ukupne vrijednosti 5,1 milijuna eura od čega je 80 posto sufinancirano od strane Europske urbane inicijative (EUI). InterAct Green se bavi revitalizacijom Dravske park šume i njenim povezivanjem s formiranim gradskim prostorom. Grad Varaždin planira revitalizirati i urediti odabrane dijelove šume, urediti staze i šetnice kroz šumu te revitalizaciju dravske špice i riječne rive. Kroz projekt primijenit će se i inovativna IT rješenja za upravljanje i nadzor šume za potrebe Grada, a tu digitalnu platformu izradit će tamošnji Fakultet organizacije i informatike (FOI).
Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike je istaknula da gradove uskoro čeka implementacija važne regulative koja se tiče velikog broja građana, a to je poboljšanje kibernetičke sigurnosti, odnosno zaštite osobnih podataka građana. Implementacija regulative počinje iduće godine.
Denis Nikola Kulišić, član Uprave iz Odašiljača i veza naglasio je kako su u posljednjih pet godina intenzivno radili s nizom gradova u Hrvatskoj. U Varaždinu imaju rješenje za mjerenje kvalitete zraka, a u Belišću za očitanje vodomjera. Na pitanje kako napreduje strateški projekt agregacijske širokopojasne mreže koja bi trebala donijeti brzi Internet u sve dijelove države, pojasnio je kako je OiV zadužen za provedbu tog projekta, a krajem prošle godine potpisan je ugovor. Trenutno je OiV u fazi provedbe projekta. Radi se o investiciji vrijednoj 210 milijuna eura polaganjem 5500 kilometara optičkih kabela. Projekt će trajati 4,5 godine.
Panel II.:
• Dubravko Bilić, Grad Ludbreg je naglasio da je nužna promjena načina financiranja gradova i općina. Naglasio je da u Hrvatskoj postoje mali, srednji i veliki gradovi i razlika između njih je ogromna, a svi se financiraju na isti način – iz poreza, komunalnih naknada i onome što uspiju osigurati iz europskih fondova. Kako bi premostio jaz nedostatka financijskih sredstva i kadrova, Ludbreg se u javnim nabavama i projektima udružio s okolnim općinama te zajedno provode prometno i komunalno redarstvo, sudjeluju na europskim projektima i u javnim nabavama.
• Mirjana Puškarić, je istaknula da su punionice vrlo bitne zbog sve većeg broja turista koji se kreću ovim malim gradom u blizini Plitvičkih jezera, te je stoga Grad Slunj Prvi grad u Hrvatskoj gdje GreenWay gradi čak 300 ultrabrzih punionica za električna vozila. Naglasila je da se mali gradovi poput Slunja susreću s izazovom financiranja pametnih projekata. Grad Slunj lani je ponio titulu najboljeg ruralnog mjesta, nagrađeni su i po gostoljubivosti, no to ne daje dovoljan potencijal da sve projekte financiraju sami.
• Dino Novosel, direktor GreenWay Hrvatska je istaknuo da sadašnjih 20 megavata koliko iznose svi priključci za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj trebali bi se povećati na 100 do 120 megavata, jer nas europska regulativa obvezuje da do kraja 2030. moramo sedam puta povećati kapacitete javno dostupnih punjača. Investicijski je to potencijal vrijedan 120 milijuna eura, i to samo kako bi se ispunio navedeni regulatorni aspekt. Nadalje je istaknuo i izazove s kojima se vozači električnih automobila, ali i turisti, susreću u Hrvatskoj. Slovačka i Poljska u kojima posluje GreenWay imaju jake industrijske udruge za električna vozila koja uobličavaju zakonodavni okvir mobilnosti. Elektromobilnost je heterogena tema koja zadire u razne sfere. Na kraju je istaknuo da je Hrvatska zadnja po razvijenosti infrastrukture za električna vozila i ne postoji asocijacija koja bi promovirala tu industriju.
RADIONICA : CYBERSECURITY – ŠTO DIREKTIVA NIS2 DONOSI GRADOVIMA?
Drugoga dana Konferencije održana je radionica na temu: Cybersecurity – što direktiva NIS2 donosi gradovima? Cilj radionice bio je istražiti ključne izazove i najbolje prakse vezane uz kibernetičku sigurnost u pametnim gradovima. U interaktivnim diskusijama i na temelju primjera iz prakse sudionici su dobili uvid u najnovije tehnologije i strategije koje se mogu primijeniti kako bi se osigurala sigurnost sustava pametnih gradova. Fokus je bio i na usklađivanju gradova s direktivom NIS2, pri čemu će se istaknuti koraci koje gradovi trebaju napraviti kako bi se uskladili s odredbama i zahtjevima te direktive i novoga hrvatskog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, osobito kad je riječ o ključnim i kritičnim sustavima i servisima.
Ključne točke: 1. Razumijevanje osnovnih principa kibernetičke sigurnosti u pametnim gradovima 2. Prepoznavanje glavnih prijetnji i ranjivosti u sustavima 3. Prikaz najboljih praksi za zaštitu kritičnih infrastruktura u gradovima 4. Uloga direktive NIS2 i koraci prema usklađivanju 5. Tips & tricks kako učinkovito pristupiti usklađivanju i anuliranju rizika.
