Održana 11. Konferencija SMART CITIES, Lider

UVODNO
11. konferencija SMART CITIES održana je 18.3.2025. u hotelu Westin Zagreb (Velika kristalna dvorana) u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Kao i prijašnjih godina, gradovima i poduzetnicima ponuđene su informacije o trenutnim aktualnostima u području pametnih gradova. Glavna tema Konferencije fokusirala se na održive gradove.
Cilj Konferencije bio je ukazati na konkretna rješenja i postojeće strategije primjene pametnih rješenja u svrhu održivosti i podizanja kvalitete života u gradovima. U prezentacijama i panelima pokušalo se odgovoriti na slijedeća pitanja: Koliko je koncept pametnog grada zaživio u Hrvatskoj? Koliko je napredovala primjena gradskih aplikativnih rješenja i smart city usluga? Što se radi po pitanju  infrastrukturnih rješenja, prometnih rješenja i mobilnost? Koliki se napredak ostvario u rješenjima sustava javne rasvjete, energetski učinkovite gradnje, smanjivanju emisije CO2 i primjeni obnovljive energije?
Konferencija je okupila predstavnike gradova, poduzetnike, akademsku zajednicu i javni sektor kako bi zajednički pronašli odgovore na goruća pitanja i detektirali kvalitetne primjere primjene pametnih rješenja u praksi. Partner konferencije bila je Udruga gradova. Gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević sudjelovao je s prezentacijom u kojoj je dao kratak pregled digitalnih usluga u Zagrebu, te najavio neke od nadolazećih projekata. Ovo je bila druga godina na kojoj je gradonačelnik prisustvovao na  konferenciji i govorio o planiranim projektima Grada Zagreba kao brojnim smart city i infrastrukturnim projektima koji su u tijeku.
Na konferenciji je također među mnogobrojnim stručnjacima gostovalo ukupno 11 gradonačelnika, koji su razgovarali o temama zelene i digitalne transformacije gradova urbanizmu, priuštivom stanovanju, modernizaciji infrastrukture te digitalizaciji javnih usluga te o funkcioniranju pametnih gradskih rješenja u praksi. Informirali su kako koncepti pametnoga grada napreduju u Hrvatskoj, predstavljajući pritom nove projekte, otvorene natječaje i buduće planove.

POZDRAVNI GOVOR ORGANIZATORA I PARTNERA Moderatorica: Gordana Gelenčer
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, uvodno je pozdravilo okupljene te se osvrnuo skorašnje lokalne izbore pohvalivši odluku da se gradonačelnici i načelnici na izborima biraju izravno čime, se po njegovu mišljenju poboljšava upravljanje gradovima i općinama jer ta personalizacija daje poduzetničku notu gradonačelnicima.
Norbert Eschborn, direktor zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju se osvrnuo na koncept smart citya u kontekstu EU. Istaknuo je da su pametni gradovi dizajnirani da budu održiviji, učinkovitiji i inkluzivniji. Naglasio je da je EU prepoznala da je digitalna tranzicija odgovor na demografsko starenje i klimatske promjene. Izdvojio je primjere implementacije digitalnih unaprjeđenja u Amsterdama, Kopenhagena i Barcelone
 
Nakon uvodnog obraćanja uslijedilo je predavanje: MEĐUNARODNA ISKUSTVA - THIS IS HOW WE LIVE IN 2035
Dominik Philipp, partner u tvrtki Dietrich Untertraifaller govorio je o multifunkcionalnim urbanim četvrtima koje predstavljaju sinergiju napredne tehnologije, održivog ekološkog dizajna i društvene povezanosti. Ključni element ove vizije su tzv. "15-minutne četvrti," urbanistički koncept koji osigurava da su sve osnovne usluge – poput stanovanja, rada, rekreacije i zdravstva – dostupne unutar 15 minuta hoda.
Konferencija je nastavljena s 1. blokom:
SMART CITIES – GRADOVI ZA GRAĐANE: Koncept pametnog grada podrazumijeva integraciju urbanizma, priuštivog stanovanja, izgradnju, modernizaciju i dostupnost infrastrukture i mobilnosti, digitalizaciju usluga i projekata kao i postavljanje temelja za razvoj pametnog, održivog poduzetništva i radnih mjesta te zaštitu potreba domicilnog stanovništva. U ovom bloku prezentirani su projekti, rješenja i primjeri dobre prakse čija sinergija kao rezultat ima stvaranje pametnih i održivih gradova koji se prilagođavaju potrebama svojih stanovnika.

 

Priuštivo stanovanje gorući je problem u Hrvatskoj, no taj problem trebao bi ublažiti novi Nacionalni plan stambene politike (NPSP) vrijedan dvije milijarde eura koji će, prema najavi Branka Bačića, potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, biti prihvaćen na idućoj sjednici Vlade. Osim te krovne regulative, izmijenit će se i zakon o poticanoj stanogradnji koji će prerasti u zakon o priuštivom stanovanju. Također je naglasio da nas očekuje donošenje 13 zakonskih akata u tom području, poput novog zakona o prostornom uređenju i zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Istaknuo je kako je Hrvatska prva u EU pokrenula NPSP, a taj dokument ima tri cilja: priuštivo stanovanje kao socijalna mjera, zatim održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja. Dodao je da gledajući statistiku u Hrvatskoj trenutno 600 tisuća praznih stanova, no smatra kako se radi o pretjeranoj brojci. Na kraju je istaknuo da unatoč tome, jedinice lokalne samouprave trebale bi prazne stanove ponuditi na tržištu te nastaviti s gradnjom novih stambenih jedinica.
Potencijal izgradnje, ali i ukupnog razvoja Hrvatske sputan je s dva velika problema, smatra Ivica Puljak, gradonačelnik Grada Splita. Prvi problem je što gradovi i općine nisu spojeni. Kao primjer naveo je da se građani sele iz Splita u, primjerice Kaštela, ali nastavljaju koristiti splitsku infrastrukturu. Drugi su problem barijere u gradnji infrastrukture. Istaknuo je da je za izgradnju ceste potrebno odraditi 81 korak te da u najboljem slučaju, gradnja ceste traje od šest do sedam godina.
Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika, istaknuo je kako je Grad još 2017. prepoznao problem priuštivosti stanovanja izazvan kratkoročnim najmom koji nije specifičan samo za Dubrovnik, već za sve velike turističke destinacije. Dubrovnik je stoga krenuo u vlastiti model stanogradnje kroz koji je do sada svoje stambeno pitanje riješilo 90 obitelji. Što se tiče razvojnih projekata u kontekstu pametnih gradova, podsjetio je da je Dubrovnik do sada tri puta izabran za najbolji pametni grad. Na kraju je dodao da svaki projekt koji rade uključuje poduzetnike i interese zajednice.
Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova istaknuo je da se Zaprešić fokusirao na prometnu povezanost i osiguranje mjesta u vrtiću za svako dijete. Istakuno je da je nedavno na Gradskom vijeću jednoglasno donešena promjena Generalnog urbanističkog plana. Želja im je da njihovi stanovnici imaju pretpostavke za život i razvoj. Dodao je da Zaprešić razvija i novu poslovni zonu, a uskoro kreće bušenje geotermalne bušotine koja bi mogla grijati polovicu grada.

 

Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja u HBOR-u pričala je o primjeru dobre prakse ‘Urbani razvojni fond‘. Istaknula je da je HBOR je financirao oko 75 tisuća projekata u koje je uloženo 30 milijardi eura. Putem redovnih kreditnih programa prate javne investicije, a sada su u razdoblju kada se fokusiraju na urbani razvojni fond. Istaknula je da je to instrument koji s jedne strane ima kapitalni rabat a s druge strane kredit, te da je njegova temeljna namjena ulaganje u infrastrukture koje su energetski učinkovite i financijski održive. Navela je da se može dobiti do 50% otpisa glavnice kredita, a najveći dio otpada na energetsku učinkovitost. Prednost je dugački rok otplate od 15 godina, a razmišljaju i o proširenju namjene na stanogradnju, tj. priuštivo stanovanje. Rok provedbe projekata je do 31. 12. 2029. godine, a kamatna stopa je 2.95%. Neki od prijedloga projekata koje navodi su: uređenje tržnica, bazena, kuća vina, smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture, izgradnja sportskih centara.
 

Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Koprivnice, kao najvažniji smjer u kojem treba ići grad navodi razvoj održive mobilnosti, a spominje uvođenje hibridnog besplatnog javnog prijevoz i carsharinga. Kao bitne stavke na kojima rade naglašava održivu gradnju i digitalizaciju kompletnog sustava gradske uprave. Također je istaknula da imaju projekt najveće šume hrane u državi koja se nalazi u Koprivnici, te naglasila da grad živi od hrane i za hranu te da ima ‘kult zemlje‘. Uzimajući u obzir navedeno naglasila je da je pokrenut je i studij prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever, a cilj svega je poticanje poduzetništva.
Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, naglašava da cijeli grad mora živjeti u modernom i pametnom okruženju kako bi se osigurao napredak. Cilj je dati impuls da i privatne tvrtke i ljudi razmišljaju kako da sve bude u skladu s načelima kako bi se osigurao maksimalan rezultat. Spomenuo je i nedavno završen projekt ozelenjavanja cijelog naselja s velikim brojem sadnica i specijalnim inovativnim sustavom sadnje.
Branimir Šteko iz Končara, istaknuo je da je Končar fokusiran na infrastrukturu koja je osnova za koncept održivog rada, digitalizacija je u velikom fokusu, a tehnologija je na razini da se može puno šire koristiti u gradovima koji su sudionici energetskog tržišta, što prije nije bio slučaj. Također upozorava i na važnost kibernetičke sigurnosti, zbog čega su napravili i centar za sigurnost u Končaru. 

 

Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda, informirao je da je Grad je zbog zadržavanja stanovnika, posebno mlađih, uveo niz demografskih mjera. Mjere se odnose na najam gradskih stanova uz mogućnost otkupa, osnivanje prava građenja na nekretninama u vlasništvu Grada te ponuda stanova za priuštivi najam. Korisnici mjere davanja u najam stanova su mlade obitelji.
Mjeru osnivanja prava građenja mogu koristiti isti korisnici kao i za stanove za najam, a uvjet je da nemaju u svom vlasništvu drugu nekretninu. Pravo građenja je nasljedno i zasniva se na  99 godina, uz određenu mjesečnu naknadu i uvjet izgradnje obiteljske kuće u roku od 36 mjeseci od osnivanja prava građenja u zemljišnim knjigama.
Grad sustavno osigurava nova građevinska zemljišta, a natječaji se raspisuju tri do četiri puta godišnje. Prednost ove mjere jest i što su se predmetna građevinska zemljišta nalazila grupirana na određenim lokacijama u gradu te su se stvorila potpuno nova naselja s mladim obiteljima. Što se tiče mjere stanova za priuštivi najam, u tijeku je izgradnja dvije nove zgrade koje se nalaze u neposrednoj blizini postojećih gradskih stanova. U svakoj od zgrada nalazit će se pet stambenih jedinica, površine oko 60 metara kvadratnih, a cijene najma bit će gotovo upola manje od tržišne cijene. Model je namijenjen mladim obiteljima koje nemaju mogućnost podizanja kredita i koje će ovako biti sigurnije nego kod privatnih najmodavaca, zaključio je gradonačelnik.

 

Slavko Vidović i Nino Sipina, predstavnici tvrtke InfoDom osvrnuli su se na preporuku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz 2024. koja se odnosi na  sprječavanje ‘vendor locka‘ od strane IT softverskih tvrtki prema kojoj gradovi moraju osigurati vlastiti podatkovni suverenitet (Data Sovereignty), koji je jezgra digitalnog suvereniteta gradova. Nadalje predstavili su rješenje iDom Građani i iDom Billing platforme koje omogućuju centralni nadzor prihoda po svim naknadama, tvrtkama i organizacijama čiji je Grad osnivač.
Konferencija je nastavljena s 2. blokom:
SMART CITIES - ODRŽIVI GRADOVI BUDUĆNOSTI: Koncept pametnih gradova temelji se na transformaciji urbanih prostora u sredine koje su ekološki osviještene, socijalno odgovorne i prilagođene potrebama svih građana. Kroz proces upscalinga – povećanja obima i učinkovitosti postojećih rješenja – gradovi mogu optimizirati infrastrukturu i resurse kako bi odgovorili na suvremene izazove. Posebna pažnja usmjerena je također i na obrazovanje i inkluziju, s naglaskom na brigu o svim skupinama građana. U ovom bloku donosimo projekte, rješenja i primjere dobre prakse uz pomoć kojih urbane sredine mogu postati prostori gdje održivost, zelene tehnologije i briga o ljudima stvaraju kvalitetniji i pravedniji život za sve.

 

Alexander Giegerich iz ATRON grupe informirao je o izdavanju karata na temelju računa, odnosno izdavanju karata na temelju ID-a koje predstavlja suvremeni je sustav naplate prijevoza u kojem su putnička prava vezana uz njihov korisnički račun, umjesto uz fizičku kartu ili karticu. 

 

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba istaknuo je kako je Grad Zagreb fokusiran na korištenje suvremenih i aplikativnih rješenja u svrhu olakšavanja komunikacije s građanima. Posebno izdvojio neke od projekata, aplikacija i inovacija putem kojih građani mogu jednostavno doći do traženih podataka kao npr. „paperless“, Zagreb Smart City Hub,  Energetski info centar, GeoHub, izračun sunčanih potencijala, iTransparentnost, eStipendije eRedar, MojZagreb, kao i mnoga druga inovativna rješenja za digitalizaciju Grada.

 

Dragica Ratković, gradonačelnica Varaždinskih Toplica, informirala je o iskustvima u vođenju lokalnih inicijativa.
Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, predstavio je primjere uspješnog razvoja i skaliranja projekata u manjim sredinama. 
Renata Vujasinović iz Visa-e informirala je o uslugama Visa mobility i iskustvima u Ljubljani, Kranju, Mariboru, Piranu i Kopru.

 

Igor Majdandžić iz ININ-a predstavio je Gita-AI platformu za automatizaciju komunikacije s građanima, inovativno rješenje koje omogućuje brzu i efikasnu interakciju s građanima putem umjetne inteligencije. Također je prikazano kako tehnologija može unaprijediti administrativne procese i poboljšati usluge za građane.

 

Ana Juras, sektorska savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije informirala je o uspostavi novog EU sustava trgovanja emisijama iz sektora zgradarstva, cestovnog prometa i dodatnih sektora (EU ETS2) te uspostavom Socijalnog fonda za klimatsku politiku i izradom Socijalnog plana za klimatsku politiku.
Antonio Dražović, gradonačelnik Grada Čabra istaknuo je da je Čabar fokusiran na digitalizaciju usluga, obnovu komunalne infrastrukture i projekte koji mogu privući i zadržati stanovništvo.
Loris Peršurić, gradonačelnik Grada Poreča, istaknuo je važnost integriranja socijalnih i zelenih inicijativa u urbanom razvoju. 
 
INpuls2025 – dodjela nagrada za inovacije i najbolju praksu gradova
U sklopu Konferencije dodijeljene su i nagrade INpuls2025 za inovacije i najbolju praksu gradova u ukupno pet kategorija. Riječ je o prestižnom priznanju koje Udruga gradova dodjeljuje od 2012. za inovacije i najbolju praksu gradova u kategorijama Pametni gradovi i digitalna tranzicija, Stanovanje preduvjet svega, Zaštita životinja dokaz humanosti, zdravi gradovi zdravih građana i Zelenim gradom protiv klimatskih promjena.
U kategoriji ‘Pametni gradovi i digitalna tranzicija‘ za najbolju praksu nagrađen je Grad Split za Smart City Split platformu. Za istaknutu praksu eMjesnih odbora nagrada je otišla u ruke Grada Rovinja, dok je Jastrebarsko nagrađeno za projekt STEM za djecu – mali znanstvenici.
U kategoriji ‘Stanovanje preduvjet svega‘ za najbolju praksu nagrađena su dva grada, Slavonski Brod i Varaždinske Toplice. Posavski grad zaslužio je priznanje zbog davanja stanova u najam, a nagrađen je i za istaknutu praksu osnivanja prava građenja. Mjesto u okolici Varaždina nagrađeno je za projekt Smart kvart.
Priznanje u kategoriji ‘Zaštita životinja, dokaz humanosti‘ otišlo je Gradu Zagrebu za projekt Oporavilište za divlje životinje i modernizacija ZOO-a.
Grad Varaždin dobitnik je nagrade za najbolju praksu u kategoriji ‘Zdravi gradovi zdravih građana‘ za projekt Zdrav pokret.
Nagrade za istaknute prakse u toj kategoriji otišle su u ruke Kutine za Urbanu mrežu zelene infrastrukture te Slavonskom Brodu za vodeni park na gradskim bazenima.
Koprivnica je nagrađena za najbolju praksu u kategoriji ‘Zelenim gradom protiv klimatskih promjena‘ za sadnju najveće šume hrane u Hrvatskoj. Grad Poreč je dobio priznanje za istaknutu praksu za svoj Sunčani ured grada, dok je Bjelovar nagrađen za projekt Budućnost biraj – kompostiraj.
Više informacija dostupno na: Grad Zagreb, Lider