clanak False

Sjećanje na Veliki potres 1880

 

 

Prije 133 godine, 9. 11. 1880., u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde u Zagrebu se dogodio potres poznati kao Veliki potres u Zagrebu. Na temelju podataka o štetama na objektima procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva  Mercali-Cancani-Seibergove ljestvice, a procijenjena magnituda 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice.

U Zagrebu je tada bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a 12.6% zgrada bilo je teško oštećeno, nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade pa do rušenja cijele zgrade. U Zagrebu je poginulo dvoje ljudi a 29 ljudi je ozlijeđeno dok.

Veliki broj Zagrepčana, naročito onih koji su si to mogli priuštiti, nakon potresa odselio se u druge gradove Austro-Ugarske monarhije, a siromašniji su ostali u gradu i intenzivno radili na saniranju ruševina kako bi barem dio stanovništva mogao dočekati zimu pod krovom. Tadašnji gradonačelnik August Šenoa ostao je u gradu i pomagao je unesrećenima.  Zbog hladnoće je obolio od upale pluća i preminuo 1881 godine.

 

Zagrebačka katedrala pretrpjela je velike štete te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je trajala do 1906. Osim katedrale i svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni.

Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja je postala zaštitni znak grada, Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Novčana pomoć za unesrećene i obnovu stizala je iz cijele Europe.


Novosti iz Ureda za upravljenje hitnim situacijama