U Zagrebačkom inovacijskom centru održana je međunarodna konferencija „Smart evolucija – inovacijama prema održivosti“ u okviru 10. Zagrebačkog energetskog tjedna.
Jubilarni 10. Zagrebački energetski tjedan započeo je u ponedjeljak u Zagrebu, a u okviru bogatog programa koji traje do 19. svibnja, u srijedu je održana velika međunarodna konferencija „Smart evolucija – inovacijama prema održivosti“.
Konferenciji su prisustvovali pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragan Jelić i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić, kao i brojni domaći i europski stručnjaci na području energetike i financija, koji su dali pregled energetske politike Hrvatske i EU te inovativnih mogućnosti financiranja. Također, predstavljeni su i konkretni primjeri provedenih inovacija.
Kako je tom prilikom istaknuo pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki, energetskom obnovom moguće su uštede energije za više od 60 posto. „Upravo zbog toga osigurana su značajna sredstva u operativnom programu EU Konkurentnost i kohezija. Riječ je o 311 milijuna eura za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada u Hrvatskoj. Na nama je da ih, poštujući EU proceduru, maksimalno iskoristimo, omogućimo energetsku obnovu što većeg broja zgrada i osposobimo što više građevinskih tvrtki da grade po principima energetske učinkovitosti“, rekao je Žamboki, dodajući da se u Hrvatskoj trenutno obnavlja preko 1400 objekata. „Nama u ministarstvu izuzetno je drago da su posao našli mali i srednji poduzetnici, obrtnici i da je sve veći broj tvrtki iz graditeljstva sposobno izvoditi radove po principima energetski učinkovite gradnje“, kazao je pomoćnik ministra.
Prema riječima pomoćnika ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragana Jelića, ministarstvo će tijekom sljedeća dva mjeseca otvoriti dva natječaja vrijedna više od milijardu kuna za poduzetnike. „Jedan natječaj namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, dok je drugi, vrijedan više od 700 milijuna kuna, namijenjen i velikim poduzetnicima, koji inače nemaju često mogućnost javljanja na EU natječaje“, rekao je Jelić.
Naglasio je i da kroz EU fondove sedam najvećih gradova u Hrvatskoj trenutno ulaže u nove tehnologije, energetiku, zaštitu okoliša i zeleni transport, čime postaju „pametniji“ gradovi. „Na osnovu tih iskustava u idućem financijskom razdoblju planiramo raditi na pametnim gradovima, pametnim otocima, ali i na ostalim pametnim segmentima društva, tako da građani žive što jednostavnije, sa što manje zagađivanja okoliša i troška“, zaključio je.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić istaknula je da nijedan grad nije pametan ako ima rješenja koja ne koriste sugrađanima. „Kada koristi njima, oni će biti sretni i zadovoljni građani, koji danas sigurno u Zagrebu žive bolje i sretnije nego jučer, a sutra će bolje nego što žive danas. Smart city je grad pametne uprave koja koristi suvremene tehnologije namijenjene sugrađanima. S pravom se hvalimo da imamo pametan grad“, kazala je Majić, podsjetivši da je u veljači Gradska skupština usvojila Okvirnu strategiju pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City. Njezin je cilj, navela je, usmjeriti Grad ka implementaciji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija, boljoj koordinaciji gradske uprave te aktivnom uključivanju svih ključnih dionika u razvoj grada.
Majić je najavila i da se za dva tjedna, na idućoj sjednici Gradske skupštine, očekuje donošenje Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama, ključnog energetskog dokumenta Grada Zagreba, koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbe učincima klimatskih promjena na gradskoj razini. One će do 2030. rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 40 posto.
„Važno je naglasiti da je Grad Zagreb lider na ovim prostorima po pitanju strategije pametnog grada. Tu riječ smo apsolutno demistificirali jer pri provedbi pametnih strategija neki gradovi stavljaju naglasak na tehnologiju, neki na građane, a neki na procese. Mi smo sva tri pristupa objedinili“, rekla je Majić. U usporedbi s europskim gradovima, kako je zaključila, Hrvatska je visoko plasirana po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije.
Konferencija je, podsjetimo, održana s ciljem podizanja svijesti o važnosti koncepta SMART gradova, u kojima će kvaliteta života i odnosa prema prirodnoj okolini biti na znatno višoj razini.
U okviru Zagrebačkog energetskog tjedna, u srijedu je u
svim srednjim školama Grada Zagreba održan sat nastave učenicima prvih razreda, na temu potrebe za energetskim uštedama, borbe protiv globalnog zatopljenja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Osim toga,
Arhitektonski fakultet, u suorganizaciji s
Konzorcijem pasivna kuća Hrvatska, održao je program predavanja, s prezentacijama inovativnih materijala i sustava za visoko energetski učinkovitu novogradnju i obnovu. Predavači su govorili o najnaprednijim rješenjima standarda pasivne kuće plus i premium te dubinske obnove do “faktora 10”. Ujedno je otvorena prigodna izložba i proglašena
prva nagrada na međunarodnom studentskom natječaju Saint-Gobain 2019., za urbanističko-arhitektonsko rješenje sklopa novogradnje i urbane regeneracije na lokaciji u Milanu.
Podsjetimo,
Zagrebački energetski tjedan manifestacija je koja prati
razvoj i važne projekte iz područja energetike, zaštite okoliša i klimatskih promjena, a tijekom deset godina postojanja, ostvarila je uspješnu suradnju s međunarodnim organizacijama, obrazovnim i znanstvenim institucijama, ministarstvima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, strukovnim udruženjima i komorama te gospodarskim subjektima. Održava se u organizaciji
Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.
