(Hina) - Sto trideset i peta obljetnica službenog otvorenja zagrebačkoga groblja Mirogoja svečano je danas obilježena u Staroj gradskoj vijećnici.
Svečanost je počela minutom šutnje za sve umrle i poginule te za sve koji su poginuli za domovinu Hrvatsku. Prikazan je i film Luke Marottija "Mirogoj grad tišine" u produkciji HRT-a i predstavljena je monografija "Mirogoj" Velimira Cindrića (urednik Mihovil Švigir, fotografi Jadran Mimica i Romeo Ibrišević). Prigodni glazbeni program izvele su sopranistica Josipa Lončar i pijanistica Iva Ljubičić.
Šećući po Mirogoju, šećemo po nacionalnoj memoriji, a ja bih dodao memoriji hrvatske pomirbe. Tamo smo svi isti, tamo je sve zakopano i tamo su svi u miru, počivaju i čekaju nas da dođemo, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Bandić je ocijenio da je Mirogoj jedno od najljepših groblja u Europi. "Zagreb bez Mirogoja ne bi bio Zagreb, a Mirogoj bez Zagreba ne bi bio Mirogoj", rekao je gradonačelnik te zahvalio svima koji sudjeluju u tom projektu, poglavito vrijednim djelatnicima groblja.
Predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović čestitao je obljetnicu zaposlenicima Mirogoja te im zahvalio na nesebičnom i predanom radu kojim su Mirogoj učinili jednim od najljepših europskih groblja.
"Kažu da se iz izgleda groblja zrcali kultura naroda, njegova prošlost, ali i budućnost. Na Mirogoju počivaju brojne znamenite osobe iz hrvatske povijesti, i to nas obvezuje da činimo sve da to groblje i dalje ostane mjesto dostojanstva, nadahnuća, nade i zahvalnosti", kazao je Čović.
Naglasio je da je Mirogoj i prvorazredna kulturna baština našeg naroda koja u veličanstvenim arkadama, djelu poznatog arhitekta Hermana Bollea, čuva neka od najvrjednijih djela hrvatskog kiparstva. Čović je rekao i da je Mirogoj ove godine bio najposjećenije turističko odredište u Zagrebu, što je svojevrsno priznanje djelatnicima i svim sugrađanima koji s ljubavlju i poštovanjem održavaju grobna mjesta svojih najmilijih.
Voditeljica Gradskih groblja - podružnice Zagrebačkog holdinga, Ljerka Ćosić, istaknula je kako Mirogoj rado nazivamo "hramom hrvatske povijesti, parkom i galerijom umjetnina".
Rekla je kako je vrlo teško u nekoliko rečenica opisati što je Mirogoj i što za nas znači, iznijeti njegovu povijest, nabrojiti sve one koji tu imaju svoje posljednje počivalište, pjesnike i književnike, športaše, glumce, znanstvenike, političare koji su zadužili Zagreb ili Hrvatsku, nabrojiti sve umjetnike, slikare i kipare koji su pridonijeli da se s pravom ponosimo i pokazujemo ga strancima koji izražavaju svoje divljenje kad na nj dođu.
Istaknula je kako će zato spomenuti samo jedan podatak - godine 1873., kada je grad Zagreb imao samo 24.000 stanovnika, Gradsko poglavarstvo odlučilo je kupiti imanje Ljudevita Gaja za 21.320 forinta, i ondje tri godine poslije izgraditi jedinstveno gradsko groblje za sve vjeroispovijesti s velebnim arkadama, crkvom i mrtvačnicom.
Mi smo danas ponosni na ovo Bolleovo remek-djelo te što je Mirogoj kao član ASCE-a u društvu znamenitih groblja Europe i jedno od najljepših groblja Europe, zaključila je Ćosić.