Svjetski dan borbe protiv raka 2026.

Od 2000. godine, 4. veljače diljem svijeta se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day).
 
Cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.
Kampanja se u razdoblju 2022.-2024. godine obilježava pod sloganom „Zatvorimo jaz u skrbi“ (engl. „Close the care gap“), kojim se nastoji ukazati na nejednakost u pristupu skrbi uzrokovanu mjestom stanovanja, etničkom pripadnošću, socioekonomskim statusom, dobi i ostalim obilježjima.
 
Iako je rak još uvijek jedan od najvećih izazova današnjice, napredak u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina.
Budući da su zloćudne bolesti heterogena skupina, postoji niz različitih simptoma koje mogu izazvati, ovisno o mjestu tumora, njegovoj veličini, utjecaju na okolna tkiva i organe te o tome je li se proširio u udaljene dijelove tijela. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli neobjašnjivi gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i u drugim bolestima i stanjima.
Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

Svi ovi simptomi se često pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog toga je važan redoviti odaziv na preventivne preglede koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.
 
Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka.
Kod nekih se osoba mogu javiti:

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze, ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.
 
Grad Zagreb sustavno podupire Program ranog otkrivanja karcinoma pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti, koji Poliklinika za bolesti dišnog sustava provodi od 2008. godine, osim za vrijeme trajanja pandemije. Svrha programa je potaknuti građane na pravovremene preventivne preglede te omogućiti rano prepoznavanje poremećaja plućne funkcije i početnih patoloških promjena kako bi se što ranije započelo s odgovarajućim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Građanima su u sklopu programa dostupni besplatni specijalistički pregledi i širok spektar dijagnostičkih pretraga, uključujući testove plućne funkcije (spirometriju, tjelesnu pletizmografiju i difuzijski kapacitet za CO), analizu plinova arterijske ili kapilarne krvi, radiološku obradu prsnog koša (RTG srca i pluća), LDCT toraksa te pregled i završno mišljenje pulmologa.
 
 
Rak dojke

Najčešće se spominje kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti  preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.
 
Posebno ističemo kako Grad Zagreb osigurava program preventivne mobilne mamografije u Zagrebu.
Svrha Programa preventivne mobilne mamografije jest edukacija i motivacija žena o skrbi za zdravlje dojke, odnosno podizanje svijesti o potrebi provođenja preventivnih pregleda, povećanje dostupnosti mamografije (izvršenje određenog broja mamografskih pregleda) s ciljem pravovremenog otkrivanja promjena na dojci kako bi se žene uputilo na detaljni pregled i obradu. Program je namijenjen ženama u dobi od 40 do 49 godina te starijim od 70 godina, koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke, a provodi se u dvjema mamografskim jedinicama, od kojih je jedna mobilna te se pregledi provode po svim gradskim četvrtima u Zagrebu. Mamografsko vozilo, osim rada po gradskim četvrtima, radi i na ostalim unaprijed dogovorenim lokacijama, kako bi se maksimalno izašlo u susret zaposlenim ili starijim ženama.
Za pregled nije potrebna liječnička uputnica, kao ni zdravstveno osiguranje – pregledi su besplatni. Mamografski pregled potrebno je unaprijed dogovoriti putem mail adrese nezarazne@stampar.hr
 
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća žene u dobi od  49. do 70. godine pa je izuzetno važno mamografiju učiniti dostupnom ženama mlađima od navedene dobi te starijima od 70 godina, što je sukladno smjernicama za rano otkrivanje raka dojke Ministarstva zdravstva RH, po istima prvu (bazičnu) mamografiju žena treba učiniti između 38. i 40. godine života.
 
Grad Zagreb je među prvim lokalnim zajednicama u RH prepoznao veličinu javnozdravstvenog izazova raka dojke te je 2004. godine u suradnji s NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ započela provedba Programa preventivne mobilne mamografije u Zagrebu.
 

Rak vrata maternice 

Zloćudna je bolest koja se razvija u donjem dijelu maternice, na prijelazu prema rodnici. Nastaje kao posljedica trajnih promjena na stanicama vrata maternice, najčešće uzrokovanih dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV), pri čemu dolazi do nekontroliranog rasta stanica.
Simptomi bolesti u ranim stadijima često su blagi i nespecifični, zbog čega mogu ostati neprepoznati. Upravo zato se bolest nerijetko otkriva tek u uznapredovaloj fazi.
Rak vrata maternice jedan je od rijetkih oblika raka koji se gotovo u potpunosti može spriječiti pravodobnom prevencijom, cijepljenjem i redovitim pregledima.
Redoviti preventivni ginekološki pregledi, te Papa i HPV testiranje omogućuju rano otkrivanje promjena, kada su mogućnosti liječenja najveće.
Na sljedeće simptome potrebno je obratiti posebnu pozornost:

 
Grad Zagreb s partnerima osigurava usluge za mlade koje su dostupne bez uputnice i potpuno su besplatne: dodatno cijepljenje protiv HPV-a, ginekološke preglede, savjetovanje o reproduktivnom zdravlju te testiranje na HIV, hepatitis C, sifilis, klamidiju i gonoreju.
Cijepljenje protiv HPV-a se preporučuje radi smanjenja rizika od infekcije humanim papiloma virusom i njegovih štetnih posljedica, ponajprije određenih karcinomam mladima do 25 godina starosti. Cijepljenje se omogućuje svakoga ponedjeljka u terminu od 15:30 do 18:30 sati u Centru za zdravlje mladih. Prijava je obavezna putem aplikacije Terminko.
 
Program preventivnih ginekoloških pregleda i savjetovanja, namijenjen je studenticama do 29 godina koje nemaju izabranog ginekologa ili žive izvan svog mjesta prebivališta. Pregledi i savjetovanje provode se bez uputnice i u potpunosti su besplatni. Dostupni su ponedjeljkom od 15:00 do 20:00 sati i utorkom – parnim datumima u jutarnjem terminu od 8:00 do 12:00 sati, a neparnim datumima u popodnevnom terminu od 15:00 do 20:00 sati u Centru za zdravlje mladih te svakog četvrtka od 15:00 do 20:00 sati na lokaciji Mirogojska 16 u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Za korištenje ove usluge također je potrebna prijava putem aplikacije Terminko.
 
Besplatno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis C, sifilis, klamidiju i gonoreju provodi se u Centru za zdravlje mladih. Testiranja su organizirana po principu „drop in“, što znači da nije potrebna prethodna predbilježba. Usluge provodi udruga HUHIV, a iste su dostupne četvrtkom i petkom u prijepodnevnom terminu od 9:00 do 13:00 sati.
 
Nositelji projekata su Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Dom zdravlja Zagreb – Istok – Centar za zdravlje mladih, a u provedbi sudjeluju i međunarodna udruga studenata medicine CroMSIC te udruga HUHIV.
 
Ministarstvo zdravstva planira izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se cijepljenje protiv HPV-a uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude donesen prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027., a cijepljenje bi se provodilo na isti način kao i dosad – u osnovnoj školi, u dvije doze.
 
 
Rak prostate

Premda je ovo najčešći rak kod muškaraca u razvijenom svijetu, nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca, s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.
Najčešći simptomi raka prostate su:

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika ako se jave ovi simptomi.
 
Posebno ističemo kako Grad Zagreb kontinuirano promiče važnost muškog zdravlja kao sastavnog dijela javnozdravstvene politike, s naglaskom na prevenciju, edukaciju i redovite preglede. U suradnji s relevantnim zdravstvenim institucijama i udrugama suorganizira javnozdravstvene akcije „Svi za njega“, namijenjene senzibiliziranju muške populacije za prevenciju raka prostate.
 

Zloćudni melanom kože

Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom se radi o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.
Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže nam prepoznati madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako promjena postane asimetrična (A), poprimi neravne granice (B-borders, granice), mijenja boju (C-color, boja), ima promjer veći od 6 mm (D-diameter, promjer), mijenja veličinu, boju, debljinu tijekom vremena (E-evolution, promjena) – može se raditi o melanomu te se treba posavjetovati s liječnikom. Kod ove su vrste raka samopregledi i redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći.
 
Grad Zagreb od 2007. godine provodi projekt „Djeluj sada!“. U pitanju je najposjećenija javnozdravstvena akcija besplatnih preventivnih pregleda madeža koju organizira Grad Zagreb u suradnji s partnerima. Akcija je to za koju nije potrebna prethodna predbilježba, uputnica i za građane je potpuno besplatna.
 
Stručnjaci s Klinike za kožne i spolne bolesti i Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravstva, Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb, Kliničke bolnice Merkur te Doma zdravlja Zagreb – Istok sudjeluju u akciji, a osim mogućnosti pregleda madeža od strane eminentnih stručnjaka, građani u sklopu akcije imaju priliku saznati korisne savjete o zdravstveno prihvatljivom ponašanju na suncu te će za najmlađe i ovoga puta biti organizirane radionice.
 
 
 
Svi opisani simptomi mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Štoviše, ako se pojavi neki od navedenih simptoma, najčešće se ne radi o raku nego o nečem puno bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i teškoća kod mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.
 
Važno je obratiti pažnju na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova i jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.
 
Također, ovisno o dobi, rizičnim čimbenicima i obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti s preventivnim pregledima koji omogućuju rano otkrivanje, a time i veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.
 
 
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a su jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pri tom ne treba imati neka posebna znanja i vještine. Ovih 12 preporuka razvili su vodeći znanstvenici u području raka, one se temelje na najnovijim znanstvenim dokazima te se njihovim pridržavanjem može spriječiti gotovo polovica smrti od raka u Europi:

 
 
Prevencija na razini stanovništva
Procjenjuje se da je oko polovine svih smrti od raka moguće spriječiti, a oko 30 % svih smrti zbog zloćudnih bolesti nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Ovisnost o duhanu odgovorna je za  petinu svih smrti zbog zloćudnih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih sa zloćudnim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
 
Prema podacima Europske zdravstvene ankete o zdravstvenim navikama stanovnika Hrvatske, u samom smo europskom vrhu po udjelu osoba s pretilošću i pušača, što značajno utječe na pojavnost zloćudnih bolesti. S obzirom na to da se veliki broj zloćudnih bolesti može spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija  može se poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.
Na primarnoj razini to se može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.
 
Na sekundarnoj razini već dugi niz godina djeluju Nacionalni programi ranog otkrivanja zloćudnih bolesti – raka dojke i raka debelog crijeva, a odnedavno je uspostavljen i program ranog otkrivanja raka pluća za osobe pod povećanim rizikom od te bolesti. Program ranog otkrivanja raka vrata maternice trenutačno je u fazi reorganizacije s obzirom na najnovije europske preporuke. Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.
Tercijarna prevencija na državnoj razini može poboljšati dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i osigurati jednaku primjenu najnovijih smjernica u liječenju i praćenju bolesnika.