Marko Velzek, dipl. ing. prometa, osvrnuo se na utjecaj prometne politike Grada Zagreba na zdravlje građana, ističući kako promet izravno utječe na kvalitetu zraka, razinu buke, razinu stresa kod sudionika u prometu, kao i na sigurnost pješaka i biciklista. Naglasio je važnost modernizacije javnog prijevoza te potrebu za integracijom različitih oblika mobilnosti, kako bi se javni prijevoz učinio zdravijom, dostupnijom i održivijom alternativom osobnim vozilima.
Velzek je također istaknuo kako razvoj infrastrukture za bicikliste i pješake može znatno doprinijeti zdravlju građana jer potiče aktivno kretanje, smanjuje emisije štetnih plinova i prometna zagušenja. "Grad Zagreb već ulaže u širenje biciklističkih staza, uređenje pješačkih zona i sigurne prometne točke, no naglasio je da je za pravu promjenu potrebna i promjena ponašanja građana. Grad može poticati aktivne oblike kretanja edukacijom, povezivanjem javnog prijevoza i izgradnjom sigurnije i atraktivnije infrastrukture", poručio je.
Ana Pavičić - Kaselj, univ. mag. oec., govorila je o mjerama Grada Zagreba u borbi protiv urbanih toplinskih otoka, osobito u kontekstu klimatskih promjena. Među važnim rješenjima izdvojila je sadnju stabala, ozelenjavanje krovova i fasada te zaštitu postojećih zelenih površina.
Istaknula je važnost zidanih vrtova i zelenih krovova koji, uz estetski doprinos, imaju i važnu funkciju pročišćavanja zraka, osobito tijekom zimskih mjeseci kada su koncentracije štetnih tvari u zraku veće. Naglasila je kako postoje planovi za proširenje urbanih zelenih površina, ali i potreba za pametnijom košnjom, koja bi uvažavala bioraznolikost, štitila alergičare i poticala opstanak oprašivača poput pčela i leptira.
Dr. sc. Bruno Cvetković dao je uvid u trenutno stanje javnog zdravlja u Zagrebu, posebno u kontekstu okolišnih čimbenika. Osvrnuo se na kvalitetu zraka, buku i pristup zelenim površinama, ističući kako je riječ o čimbenicima koji značajno utječu na učestalost kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih i respiratornih tegoba.
Komentirajući činjenicu da se Zagreb često nalazi na listama gradova s lošijom kvalitetom zraka, osvrnuo se i na nedavni požar na području Blata, naglašavajući važnost preventivnih mjera, brze reakcije službi i jačanja sustava okolišnog nadzora. Kao pozitivan primjer izdvojio je projekt Eko karta, inovativnu digitalnu platformu koja je pokrenuta uz podršku Grada Zagreba. “Riječ je o operativnom alatu koji nudi uvid u čimbenike okoliša i njihov utjecaj na zdravlje. Rezultati ispitivanja klimatskih promjena imaju za cilj još kvalitetniju brigu o ljudskom zdravlju” pojasnio je.
