Zagreb, 8.11.2022.
Uvođenjem funkcije onkološkog koordinatora pacijenti bi tijekom liječenja dobili stručnog „vodiča“ kroz zdravstveni sustav.
Kampanja „Budi glas koji vodi“ ukazuje na potrebu uvođenja funkcije koordinatora onkološke skrbi u zdravstveni sustav, čime bi se pacijentima olakšao i pojednostavio proces liječenja
Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, čime su izravno ili neizravno pogođene i njihove obitelji, ukupno oko 850.000 građana ili čak 20 posto našeg društva. Pritom je, nakon postavljanja dijagnoze, jedan od najvećih izazova ‘’lutanje kroz sustav’’, odnosno pacijenti nemaju dovoljno informacija te su često prepušteni samima sebi, bez stručne podrške tijekom cjelokupnog procesa liječenja koje zahtjeva multidisciplinarni pristup.
Uvođenjem funkcije koordinatora onkološke skrbi u zdravstveni sustav, specijaliziranog zdravstvenog radnika koji bi bio ključna spona između pacijenta, liječnika i svih zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u onkološkoj skrbi, pacijenti bi dobili pravovremenu pomoć i podršku te se ne bi gubili u labirintu zdravstvenih institucija i administracije. O tome kakva bi bila uloga i što bi koordinator onkološke skrbi zaista značio za same pacijente, razgovaralo se danas na stručnom panelu u organizaciji Udruge za pomoć oboljelima od raka pluća (Udruga Jedra) koja, zajedno s partnerima, pokreće kampanju “Budi glas koji vodi”.
„Liječenje onkoloških bolesnika zahtjeva uključivanje i suradnju multidisciplinarnog zdravstvenog tima, od pulmologa, onkologa, patologa, radiologa, kirurga, i liječnika brojnih drugih specijalnosti, liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara, psihologa, farmaceuta...Pritom upravo medicinske sestre i medicinski tehničari provode najviše vremena uz pacijenta, odnosno u direktnom su i kontinuiranom kontaktu s pacijentom i članovima njegove obitelji. Pacijentima, iz razloga što u procesu liječenja sudjeluju različiti stručnjaci, ključno je osigurati specijaliziranu osobu koja bi ih vodila, povezivala s ključnim stručnjacima te im pojednostavila i olakšala tijek liječenja, kako ne bi bili prepušteni samima sebi. To bi bila uloga koordinatora onkološke skrbi. S druge strane, specijalizirana onkološka medicinska sestra mora sudjelovati zajedno s ostalim članovima tima u informiranju i edukaciji pacijenata o popratnim pojavama specifičnog onkološkog liječenja i pomoći pacijentu u boljem razumijevanju predloženog plana liječenja od strane liječnika specijalista“, istaknuo je prof. dr. sc. Marko Jakopović, iz Klinke za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb.
„Koordinator onkološke skrbi bio bi, zapravo, stručni „vodič“ kroz sustav, koji bi pacijente usmjeravao kome se obratiti i kome ići, od sumnje do dijagnoze i liječenja.. Na taj bi se način olakšao ionako težak put liječenja te poboljšala kvaliteta skrbi onkoloških pacijenata. No, za to su potrebne edukacija i specijalizacija za onkološke medicinske sestre po uzoru na zapadne zemlje, kako bi ih se osposobilo za funkciju koordinatora, za što se i zalažemo kroz u kampanju “Budi glas koji vodi”, naglasila je predsjednica udruge Jedra Sandra Karabatić.
Nakon panela, gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu izveo je skladbu W.A. Mozarta u F duru, Kv138, Allegro sa i bez dirigenta. Time se htjelo prikazati kako put onkološkog pacijenta kroz sustav izgleda sa i bez koordinatora onkološke skrbi, odnosno naglasiti važnost i svrhu njegove uloge u procesu liječenja.
Na panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Mirjana Tiljak Kujundžić koja je istaknula važnost promocije zdravlja u zajednici i screening programa za bolje ishode liječenja, dr. sc. Gordan Madžarac, specijalist kardiotorakalne kirurgije koji se osvrnuo na kirurgiju u onkologiji i liste čekanja, mag. pharm. Ana Soldo, Hrvatske ljekarničke komore koja je naglasila ulogu ljekarnika u procesu liječenja onkoloških pacijenata. Također, kao dio multidisciplinarnog tima koji sudjeluje u liječenju onkoloških pacijenata, u panelu je sudjelovala i Tihana Pavić, specijalistica radioterapije i onkologije koja je istaknula koliko su medicinske sestre važne zbog informiranja i edukacije pacijenata, zatim nutricionistica Sandra Krstev Barać, s naglaskom na vrstu prehrane kakvu pacijenti mogu konzumirati tijekom liječenja, dr. sc. Latinka Basara, profesorica psihologije, koja je istaknula koliko je važno na vrijeme prepoznati i uputiti pacijenta psihologu te da tu potrebu najčešće prepoznaju medicinske sestre neurologinja Svetlana Tomić koja je kazala kako sistemsko liječenje nosi sa sobom brojne popratne pojave te da je jedna od njih i neuropatija.
U sklopu događaja, dodijeljene su nagrade za najinovativnije rješenje namijenjeno dječjim vrtićima koje su se provodile kroz projekt Želim disati. Prva je nagrada pripala je Sandri Helbet Kocijan, druga Nikolini Kantolić, a treća Nikolini Humić, odgojiteljicama iz Dječjeg vrtića Siget.
Udruga Jedra kampanju “Budi glas koji vodi” provodi u suradnji s Hrvatskom kućom disanja, Hrvatskim društvom onkoloških sestara i tehničara te Školom narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, uz potporu Grada Zagreba. Kampanju su podržali i Ministarstvo zdravstva RH, Hrvatsko društvo za internističku onkologiju, Hrvatsko onkološko društvo, Hrvatska lječnička komora, Hrvatska komora ljekarnika, Hrvatska komora medicinskih sestara, Saborski odbor za zdravstvo, Koalicija udruga u zdravstvu, Hrvatska liga za borbu protiv raka, Srednja škola za medicinske sestre Mlinarska, Škola Vrapče i KBC Zagreb i Health Hub.
