Prema najnovijim podacima Eurostata, Grad Zagreb nalazi se među 15 europskih regija s najmanjim udjelom stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti (U NUTS2 klasifikaciji nalaze se 244 europske regije). S udjelom od 11,1 posto stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. godini, Zagreb je u odnosu na 2021. godinu napredovao za 11 mjesta.
„Želimo u Zagrebu postići visoku razinu socijalne kohezije, koja je posebno važna u razdobljima globalne nesigurnosti i narušenog društvenog povjerenja. Ovi podaci pokazuju da doista i stojimo bolje od velike većine regija u Europskoj uniji, a da su naše aktivnosti prepoznate vidljivo je i iz činjenice da smo 2024. godine ponijeli titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti“, poručio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Podaci Eurostata na žalost pokazuju i izrazito odstupanje Zagreba u odnosu na druge hrvatske regije. U Sjevernoj Hrvatskoj udio stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti iznosi 18,3 posto (110. mjesto), u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto (174. mjesto), dok u Panonskoj Hrvatskoj taj udio doseže poražavajućih 31 posto (218. mjesto). Prema tom pokazatelju regija Panonske Hrvatske (u kojoj se nalaze Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) nalazi se na samom dnu Europske unije, među regijama s najvećim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti.
„Prošle sam godine preuzeo i ulogu
povjerenika u sjeni za socijalna pitanja ispred mreže Eurocities, zajedno s gradonačelnicom Firence, Sarom Funaro, kako bismo što aktivnije sudjelovali u definiranju europskih politika za smanjenje siromaštva i bolju društvenu koheziju. Kontinuirano pratimo životni standard sugrađana te prilagođavamo usluge i naknade stvarnim potrebama“, dodao je gradonačelnik Tomašević.
Pojam „rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti“ odnosi se na osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Svaka osoba se u statistici broji samo jednom, neovisno o tome ispunjava li više kriterija. Riječ je o glavnom pokazatelju kojim Europska unija prati ostvarenje ciljeva u području smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti do 2030. godine.
„U borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti najveću ulogu ima razvoj kvalitetnih i dostupnih javnih usluga, od vrtića, preko socijalnih usluga za starije sugrađane i osobe s invaliditetom, do široke mreže primarne zdravstvene skrbi. Svatko od nas u nekom trenutku u životu treba podršku i pomoć, bilo zbog bolesti, nezaposlenosti ili drugih okolnosti, i želimo da Grad Zagreb ima gustu mrežu usluga kako bi svatko te periode lakše prebrodio“, zaključila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika.
Eurostatov izvještaj dostupan je
ovdje.
