Projekt "Zdravi grad" pokrenuo je 1986. godine Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije sa ciljem da osnaži zanimanje za pozitivan koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te da potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet zanimanja ovoga projekta prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", načela koja se provode u praksi lokalnim djelovanjem na razini grada, a projekt "Zdravi grad" nastoji poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju i na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje.
Grad Zagreb je bio jedan od pionira razvoja projekta "Zdravi grad" u Europi i domaćin Konferenciji europskih zdravih gradova u jesen 1988. (koja je tijekom Atenske konferencije 1998. i označena kao službeni početak Europskog projekta zdravih gradova). Zagrebački projekt bio je inicijator stvaranja i širenja mreže zdravih gradova u Hrvatskoj.
Projekt „Zdravi gradovi“ provodi se kroz četverogodišnja razdoblja tj. faze.
U prvoj fazi Europskog projekta Zdravi grad sudjelovalo je 35 gradova, uključujući i grad Zagreb. Težište prve faze (1988. - 1992.) bilo je ojačati sudjelovanje zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani proizvod prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju infrastrukturu za provođenje projekta Zdravi grad.
Strateški ciljevi druge faze (1993.-1997.) uključivali su ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza s drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj grada. Očekivani proizvodi druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih dokumenata Zdravog grada: Gradske slike zdravlja i Gradskog plana za zdravlje. Ovi dokumenti su poslužili kao temelj za određivanje prioriteta, strateško planiranje i implementaciju projekata promicanja zdravlja.
Treća faza projekta (1998. - 2002.) imala je u fokusu društvene odrednice zdravlja. Cilj joj je bio strategiju dokumenata Zdravlje za sve za 21. stoljeće i Lokalni dnevni red za 21. stoljeće prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja. U trećoj fazi Europskog projekta Zdravi grad sudjelovalo je pedesetak gradova uključujući i grad Rijeku koja je pristupila projektu ovoj fazi.
Četvrta faza projekta (2003. - 2008.) okupila je preko 90 europskih projektnih gradova oko četiri centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje (HIA) i tjelesna aktivnost. Odabrana prioritetna područja djelovanja IV faze ne odnose se samo na direktno unaprjeđenje zdravlja pojedinih građana, već i na poboljšanje društvenih uvjeta koji utječu na zdravlje i zdravstveni status građana. Najveća postignuća u IV fazi vidljiva su kroz prioritetno područje Zaštita i unapređenje kvalitete okoliša.
Nakon dvadeset godina, Zdravi gradovi su se ponovno vratili u Zagreb na Zagrebačku konferenciju 2008. godine kojom je završila IV faza projekta. Na Međunarodnoj konferenciji zdravih gradova koja je u listopadu 2008. godine održana u Zagrebu prihvaćena je Zagrebačka deklaracija za zdrave gradove kojom se izražava čvrsta opredijeljenost političkih čelnika gradova u pogledu jačanja djelovanja na području zdravlja, jednakosti u zdravlju, održivog razvoja i društvene pravednosti. Zagrebačka deklaracija razmotrila je planove i prioritete za V fazu Europske mreže zdravih gradova i Europske mreže nacionalnih mreža zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije.
Link
Tri središnje teme V faze projekta (2009. - 2013.) su razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život te zdravo urbano okruženje i dizajn nadsvođene su društvenim odrednicama zdravlja radi potrebe da se pravičnost ugradi u sve lokalne politike.
Svoje aktivnosti Grad Zagreb u V fazi projekta Europskih zdravih gradova nastavio je održavanjem konsenzus konferencije „Skupština zdravlja“ koja je održana s ciljem podnošenja izvještaja javnosti o aktivnostima projekta u IV fazi te radi redefiniranja prioritetnih područja aktivnosti projekta „Zagreb zdravi grad“ u V fazi sukladno Zagrebačkoj deklaraciji potpisanoj u listopadu 2008. godine na Međunarodnoj konferenciji zdravih gradova. Polazeći od temeljnih načela projekta „Zdravi grad“- multisektorskog pristupa i aktivnog sudjelovanja građana, stvorena je široka platformu donošenja odluka i provedene su konzultacije s predstavnicima relevantnih društvenih grupa. Tako su na sudjelovanje pozvani: političari – gradski zastupnici i predstavnici lokalne samouprave – Vijeća gradskih četvrti, stručnjaci – predstavnici zdravstvenih ustanova i Zavoda za javno zdravstvo, predstavnici Gradskih ureda i službi, te predstavnici različitih udruga građana – zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, ekoloških. Temeljem prijedloga malih grupa na završnom, plenarnom dijelu konsenzusom sudionika odabrana su područja djelovanja Projekta Zagreb zdravi grad u V. fazi: Obitelj i zdravlje Duševno zdravlje, Zdravo urbano planiranje, okoliš i zdravlje, Nezaposlenost, Promocija zdravlja i prevencija bolesti i Palijativna skrb.
Tijekom 2011. godine formiran je širi Tim za zdravlje koji je djelovao kroz navedenih šest prioritetnih područja. Održane su četiri poludnevne edukacijske radionice te je pristupljeno postavljanju kriterija za izradu „Okvira operativnog plana Grada Zagreba do kraja V faze projekta Zagreb zdravi grad“.
Najveći i najvažniji pomak tijekom V faze u sklopu Projekta postignut je u prioritetu „ palijativna skrb“ unutar kojeg je 2011. godine započelo provođenje pilot projekta „Centar za koordinaciju palijativne skrbi u gradu Zagrebu“. Izrađena je web stranica www.palijativa.hr na kojoj su građani mogli dobiti sve informacije o palijativnoj skrbi na području grada Zagreba. Uspostavljen je Koordinacijski pozivni centar – „Call-centar“- telefonska linija za informacije i koordinaciju dionika pružatelja usluga palijativne skrbi.
Iz područja skrbi za palijativne ali i kronične bolesnike Grad Zagreb, već dugi niz godina Grad Zagreb provodi dva projekta kroz Ustanovu za zdravstvenu njegu u kući kao nadstandard: projekt „ Bolnica u kući “ i projekt „Dodatna palijativna skrb u kući bolesnika starije životne dobi“
Projekt „Bolnica u kući“
Ovaj projekt je jedinstven u Republici Hrvatskoj, kojim se smanjuje trajanje boravka u bolnici i nadomješta dobro organiziranom kontinuiranom 24-satnom zdravstvenom njegom u kući pacijenata uz pružanje svih mogućih oblika takve skrbi, kao i nabavu, odnosno dopunu potrebne opreme. Projekt je u proteklim godinama postojanja i provođenja pokazao značajne financijske uštede u sistemu zdravstva, a pacijentu osigurao kvalitetnu zdravstvenu skrb u emocionalno najpozitivnijem okruženju, a to je njegov dom i obitelj.
Projekt „Dodatna palijativna skrb u kući bolesnika starije životne dobi“
Kroz ovaj projekt se organizira dodatna palijativna njega u kući za palijativne bolesnike na području grada Zagreba. Zbog starenja stanovništva i porasta broja oboljelih, postoji sve veća potreba za pružanjem usluga palijativne skrbi. Navedena usluga prioritet je i u okviru Plana zdravstvene zaštite Grada Zagreba i Plana razvoja palijativne skrbi u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/18). Medicinske sestre tijekom svog redovnog rada s pacijentima na terenu, registriraju i izdvajaju pacijente s potrebama za dodatnu pojačanu skrb, te im istu pružaju u vidu produljenog vremena usluge koje nije financirano od strane HZZO-a.
https://www.zdravstvena-njega.hr/
U okviru prioriteta promicanje zdravlja i prevencija bolesti važno je istaknuti djelovanje
Zaklade Hrvatska kuća srca i Hrvatska kuća disanja.
Zaklada Hrvatska kuća srca
Zaklada je osnovana 2008. godine sa svrhom pomaganja u liječenju oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, promicanja prevencije kardiovaskularnog zdravlja i napretka kardiologije, informiranja i educiranja građana o sprječivosti kardiovaskularnih bolesti i važnosti njihove aktivne uloge u prevenciji odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i liječenju čimbenika rizika; radi trajne skrbi za napredak kardiološke znanosti i struke u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj, te radi podrške educiranju i koordinaciji liječnika, medicinskih sestara i ostalih profesionalaca, kao i pravnih osoba koje se izravno ili neizravno bave kardiovaskularnom medicinom.
Najvažniji programi koje Zaklada provodi su Oživi me i Čuvari srca.
Zaklada Hrvatska kuća disanja
Zaklada je osnovana 2015. godine s ciljem promicanje zdravlja dišnog sustava i trajna skrb za napredak znanosti i struke na ovom području u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj te potpora razvoju i opremanju odjela i ustanova koje se bave dišnim bolestima) informiranje i educiranje građana o sprječivosti bolesti dišnog sustava i važnosti njihove aktivne uloge u prevenciji odnosno ranom prepoznavanju, uklanjanju i pravovremenom uključivanju u liječenje i suzbijanje čimbenika rizika, a posebno o važnosti prestanka pušenja .
Prevencija karijesa djece u vrtićima i osnovnim školama Grada Zagreba“
Nadalje u prioritetnom području promicanja zdravlja i prevencije bolesti je program iz oralnog zdravlja djece pod nazivom „Prevencija karijesa djece u vrtićima i osnovnim školama Grada Zagreba“.
Opći cilj programa je podizanje svijesti o važnosti oralnog zdravlja te unapređenje oralnog zdravlja djece, tj. - ciljano provođenje karijes-protektivnih postupaka, edukacija i poboljšanje oralnog zdravlja i oralne higijene djece.
Program je započet 2007.g. radi utvrđenog previsokog KEP indexa kod školske djece (tada 6.7 za RH). U prve tri godine provođenja KEP index je smanjen na 4.07 u Gradu Zagrebu, ali nedovoljno u odnosu na preporuku WHO (KEP 2.0) te je nastavljeno provođenje. Korisnik usluga su djeca grada Zagreba predškolske i školske dobi. Stručni tim specijalista dječje preventivne stomatologije pregledava djecu u vrtićima i osnovnim školama Grada Zagreba te ih po potrebi nakon pregleda upućuje u ordinaciju za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološke poliklinike Zagreb, gdje im se pruža potrebni broj stomatoloških usluga.
Trudnički tečajevi
U prioritetnom području obitelj i zdravlje izdvojeni su Trudnički tečajevi.
Besplatne trudničke tečajeve pod nazivom “U očekivanju novog člana obitelji” organiziraju se za sve zainteresirane trudnice i bračne parove na području Grada Zagreba. Svrha trudničkih tečajeva je poboljšanje zdravlja u obitelji, zdravlja žena u trudnoći, priprema za rađanje i podizanje zdravog potomstva, smanjenje partalnih i post partalnih komplikacija majki i djece, te podizanje demografske obnove Republike Hrvatske.
“Istraživanje potreba jedno-roditeljskih obitelji u gradu Zagrebu”
Tijekom 2011. godine Hrvatska mreža zdravih gradova započinje projekt “Istraživanje potreba jedno-roditeljskih obitelji u gradu Zagrebu” kroz zagrebački projekt „Zagreb zdravi grad“ zajedno sa šest hrvatskih gradova. Projekt su provodile predhodno obučene patronažne sestre sva tri Doma zdravlja. Na terenu u intervjuirale jednoroditeljske obitelji (odrađeno je 40 intervjua). Cilj ovoga projekta je bio utvrditi potrebe jedno-roditeljskih obitelji te, temeljem prepoznatih potreba, razviti učinkovite programe pomoći i podrške. Ovaj projekt osim što je otvorio mogućnost da se konkretno na lokalnoj razini oblikuju i implementiraju programi kojima su se adresirale potrebe i unaprijedila kvaliteta života roditelja i djece iz jedno-roditeljskih obitelji, radilo i na jačanju kapaciteta lokalne samouprave kroz zajedničko provođenje akcijskog istraživanja po modelu učenje kroz djelovanje.
Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u gradu Zagrebu je predstavljeno na Konferenciji Zdravih gradova u Ateni u listopadu 2014. godine.
Osim navedenog, treba istaknuti i aktivnosti koje su započete u ovoj fazi a nastavljene i kroz naredne faze, a u skladu su sa prioritetnim područjima, posebno u područjima mentalnog zdravlja, obitelji i zdravlja i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti.
Šesta faza projekta Zdravi gradovi“ (2014. - 2018.) obilježena je snažnim utjecajem nove Europske strategije „Zdravlje za sve do 2020. godine“ (Health 2020). Kao prioriteti šeste faze europska mreža „Zdravih gradova“ posebno naglašava teme: rani razvoj djece, starenje, duševno zdravlje, jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima i njihovim potrebama te jačanje otpornosti zajednica. Cilj je postići to da zdravlje postane ključna vrijednost u gradskim politikama i preduvjet za daljnji razvoj. Gradski planovi, politike i strategije vezane uz unaprjeđenje okoliša, prijevoza, stanovanja, obrazovanja, skrbi za starije i slično trebali bi biti usmjereni na poboljšanje zdravlja građana i smanjenje zdravstvene nejednakosti.
Grad Zagreb u VI fazi nastavlja se aktivnostima započetim u V fazi te pruža fleksibilan okvir za provođenje gore navedenih sveobuhvatnih ciljeva koji se mogu prilagoditi gradovima na lokalnoj razini. Prvi važan korak na prijelazu V u VI fazu, je analiza stanja na temelju Strategije Zdravlje 2020 Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj lokalna vlast ima ključnu ulogu za provođenje zdravlja u zajednici. Faza VI će dodatno naglasiti vodstvo i inovacije kao i izgradnju lokalnih kapaciteta za promjene. Prioriteti Gradskog Plana za zdravlje kao i rezultati dobiveni izradom Gradske slike zdravlja mogu biti ciljevi i prioriteti djelovanja u novoj fazi Projekta „Zdravi gradovi“.
Health 2020.
Health 2020: the European policy for health and well-being
Zdravlje 2020. – nova strategija zdravlja Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije
Nastavno na naglašavanje teme duševnog zdravlja Grad Zagreb je u VI fazi posebno istaknuo projekte iz ovoga područja.
Projekt „Centar za mentalno zdravlje u zajednici“
Radi unapređenja dostupnosti zdravstvenih usluga iz područja zaštite mentalnog zdravlja koje će pomoći u poboljšanju kvalitete života i očuvanju zdravlja, osnovan je „Centar za mentalno zdravlje u zajednici pri Domu zdravlja Zagreb-Zapad. Poremećaji mentalnog zdravlja su rastući problem društva zbog povećane učestalosti i zbog stigme koja prati oboljele. Podatci govore da je preko 50% psihijatrijskih bolesti u odrasloj životnoj dobi razvilo se i progrediralo već u vrijeme adolescencije, što govori u prilog mogućnosti ranijeg prepoznavanja i liječenja bolesti čime bi se spriječila njihova daljnja progresija. Aktivnosti u projektu provodi Tim za djecu i adolescente ( subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, specijalizirani psiholog, radni terapeut i medicinska sestra) i Tim za odrasle (psihijatar, psiholog, radni terapeut i medicinska sestra). Terapijskim aktivnostima najčešće su obuhvaćene kategorije: poremećaji raspoloženja, neurotski i poremećaji izazvani stresom, psihotični poremećaji, te poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji u djetinjstvu i adolescenciji. Pacijenti mogu dobiti zdravstvenu uslugu bez uputnice, uz prethodnu najavu.
Centar za zaštitu mentalnog zdravlja
Besplatni programi ( bez uputnice uz prethodnu najavu)
Projekt Pogled u sebe
Projekt ''Promicanje mentalnog zdravlja – Pogled u sebe'' provodi se u srednjim školama Grada Zagreba od 2016. godine. Cilj projekta je podizanje svijesti o poremećajima mentalnog zdravlja među mladima kako bi potaknuli mlade na bolje upoznavanje samih sebe kako bi poboljšali svoje mentalnog zdravlje, koje je temelj za individualnu dobrobit i djelotvorno funkcioniranje pojedinca i zajednice.
Brošura Briga za mentalno zdravlje
Čuvajmo svoje mentalno zdravlje, Link 1, Link 2
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „ Dr Andrija Štampar“ obavlja aktivnosti iz područja zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja ovisnosti. Nositelj je specifičnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje mentalnoga zdravlja kroz promicanje, prevenciju i tretman mentalnih poremećaja i bolesti ovisnosti. Programi prevencije ovisnosti odnose se prvenstveno na provođenje programa primarne i sekundarne prevencije - prepoznavanje, rano otkrivanje i tretiranje visoko rizične populacije, savjetodavni i edukacijski rad s djelatnicima škola- redoviti i interventni rad s djelatnicima škola u vezi s problemima eksperimentiranja i zlouporabe sredstava ovisnosti, savjetovališni rad s djecom i mladima - rad s mladima koji dolaze samoinicijativno ili na zahtjev roditelja, liječnika školske medicine, školskih pedagoga te uključivanje u program praćenja i individualne, grupne ili obiteljske terapije.
Služba provodi brojne potprograme : „Jačanje kompetencija u radu s mladima“, „Škola nepušenja“ kao i mnoge druge edukacije, tribine i radionice na kojima se obrađuje problematika ovisnosti a namijenjene su adolescentima, mladim, nastavnicima i stručnim suradnicima.
Projekt resocijalizacije za ovisnike koji se liječe na Zavodu za liječenje ovisnosti i Zavodu za dualne poremećaje
U suradnji Klinike za psihijatriju Vrapče i Kršćanskim centrom Stijena provodi se Projekt resocijalizacije za ovisnike koji se liječe na Zavodu za liječenje ovisnosti i Zavodu za dualne poremećaje Klinike. Projekt je primjer dobre prakse zajedničkog djelovanja institucionalnog i vaninstitucionalnog sektora. Krajnji cilj provedbe projekta je razvoj posthospitalnog tretmana koji doprinosi boljem praćenju korisnika, smanjenju recidiva te boljoj resocijalizaciji. U sve aktivnosti uključeni su pacijenti s različitim oblicima ovisničkih ponašanja (ilegalne i legalne droge, kocka, klađenje, internet...), kao i oni s različitim komorbiditetima.
U području prevencije bolesti i promicanja zdravlja tijekom VI faze provođenja važno je istaknuti projekt „Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba“, „Program promicanja dojenja“ te projekt „Djeluj sada“
Projekt „Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba“
Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Domom zdravlja Zagreb – Centar, pokrenuo je 2017. pilot projekt Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba, u prostoru Doma zdravlja na lokaciji Runjaninova 4. Cilj projekta je edukacija građana o zdravoj prehrani i djelovanju na čimbenike rizika za razvoj kroničnih bolesti, posebno bolesti srca i krvnih žila. Kroz individualan pristup, savjetovalište izravno utječe na primjenu uravnotežene prehrane i zdravih navika pojedinaca i obitelji, a time i na prevenciju bolesti. Savjetovalište je besplatno dostupno osobama svih dobnih skupina čije zdravstveno stanje iziskuje kontrolu prehrane i tjelesne težine kao i onima koji nemaju spoznaju o bolestima uzrokovanim lošim prehrambenim navikama.
„Program promicanje dojenja“
Program promicanja i unapređenja dojenja u zajednici donesen je u cilju koordinacije brojnih aktivnosti u vezi s promicanjem dojenja na razini lokalne zajednice. Program je izradio Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, u cilju koordinacije brojnih aktivnosti u svezi s promicanjem i unapređenjem dojenja na razini lokalne zajednice.
Projekt „Djeluj sada“ prevencija i rano otkrivanje zloćudnih tumora kože
Projekt Djeluj sada provodi se u kontinuitetu 14 godina. Ova javnozdravstvena akcija svake godine bilježi veliku posjećenost građana. Valja istaknuti kako se građani kod kojih pri pregledu postoji sumnja na zloćudne tumore kože odmah upućuju na daljnju obradu i liječenje, s naznakom žurnosti za one kod kojih je postavljena sumnja na melanom. U početnoj fazi projekta postavljen je sustav mjerača UV indeksa na ukupno 11 lokacija na području grada Zagreba. U okviru projekta provode se i ciljane preventivne aktivnosti za djecu i mlade te edukacije šire javnosti o zdravstveno prihvatljivom ponašanju na suncu. Trenutna pandemija korona virusa uvelike je utjecala na to da građani odgađaju odlaske liječnicima na preventivne preglede, te je važnije nego ikad ojačati svijest građana o neophodnosti preventivnih pregleda i otkrivanju zloćudnih bolesti kože u ranoj fazi. Ovaj projekt provodi se sukladno prioritetima iz Plana zdravstvene zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/20 ) i Plana promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti u Gradu Zagrebu za razdoblje 2019. – 2021.) (Službeni glasnik Grada Zagreba 28/18).
Projekti u području ranog razvoja razvoja djece:
Projekt „Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju u Gradu Zagrebu “
Pilot projekt „Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju u Gradu Zagrebu (2018. – 2022.)“, Grad Zagreb provodi u suradnji i kroz djelovanje Hrvatske mreže zdravih gradova a uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Cilj ovog projekta je pravovremenim otkrivanjem i otklanjanjem rizika (okruženja) po zdravlje trudnica, rodilja, novorođenčadi i male djece ostvariti pozitivan učinak na zdravstvene ishode budućih generacija. Poseban značaj za provođenje ove intervencije ima redefiniranje uloge Doma zdravlja tj. organizacija primarne zdravstvene zaštite u skladu s postavkama i politikom GPW 13 Svjetske zdravstvene organizacije vezano uz: identifikaciju edukacijskih potreba te kontinuirani razvoj i osnaživanje kompetencija profesionalnih kadrova uključenih u brigu oko ranog razvoja djece, posebno patronažnih sestara i djelatnika primarne zdravstvene zaštite. Provođenjem ovog projekta i predloženih aktivnosti u okviru kojih je posjet patronažnih sestara trudnicama u svrhu rane kontrole njihovog zdravstvenog stanja, uvodi se usluga nadstandarda koja će utjecati na pozitivan rani razvoj djece i brigu za njihovim zdravlje. Tijekom 2018. i 2019. godine Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova proveo je pripremne edukativne radionice s patronažnim sestrama sva tri Doma zdravlja, koje će ući u obitelj trudnice ( u 16 tjednu trudnoće) te kroz razgovor s budućom majkom detektirati stanje i ponuditi povezivanje s programima koji se kao nadstandard provode u Gradu Zagrebu. Za provođenje rada na terenu dio patronažnih sestara tijekom 2019. godine je opremljen potrebnom informatičkom opremom. Tijekom 2020. radi proglašenja stanja pandemije koronaviriusa COVID-19 provođenje projekta na terenu je odgođeno, kroz 2021. godinu sukladno epidemiološkoj situaciji nastavljen je dio redovitih aktivnosti patronažne službe sva tri zagrebačka Doma zdravlja. Status projekta nadalje ovisit će o edpidemiološkoj situaciji na području grada Zagreba.
Projekt „ Interdisciplinarni model podrške za djecu s poremećajem iz spektra autizma“
Interdisciplinarni model podrške za djecu s poremećajem iz spektra autizma provodi tim stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (logoped, psiholog i edukacijski rehabilitator) od 2016. godine od kada su različiti vidovi podrške osigurani za više od 170 djece. Cilj i svrha projekta je razvoj modela podrške za djecu s poremećajem iz spektra autizma s područja grada Zagreba, prevencija institucionalizacije ili dugotrajne potrage za stručnom pomoći, te podrška roditeljima jer je rana intervencija usmjerena na obitelj u cjelini. Ono što razlikuje ovaj program od drugih oblika podrške je obitelji usmjeren pristup, dovoljno vremena koje se osigura za savjetovanje roditelja kao i povezivanje svih stručnjaka koji su u kontaktu s određenim djetetom. U okviru programa zagovara se individualizirani pristup pojedinom djetetu kako u razvijanju optimalnog komunikacijskog sredstva (potpomognuta komunikacija) tako i u kreiranju metoda i oblika rada.
Projekt „Centar (dispanzer ) za ranu intervenciju“
Pokretanje Centra (Dispanzera) za ranu intervenciju započeto je tijekom 2020. na lokaciji Doma zdravlja Zagreb-Istok ul. Dragutina Hirca 1. Programom radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i sanaciju objekata oštećenih u potresu predviđena su sredstva za izradu projektne dokumenatcije za sanaciju Doma zdravlja-Zagreb-Istok, na lokaciji Dragutina Hirca 1. Nadležni Ured će nakon sanacije objekta od oštećenja, pokrenuti aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije koja se odnosi na adaptaciju postojeće Zdravstvene stanice u funkcionalni prostor Dispanzera za ranu interevnciju. U okviru ove aktivnosti planira se razvoj i unapređenje dostupnosti usluga rane intervencije i ranog razvoja, kao jednog od vodećih javnozdravstvenih prioriteta ovog ureda, a u skladu sa strateškim prioritetima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (Health 2020) Kroz projekt želi se postići optimalizacija razvoja djeteta u dobi 0-7 godina sa niskim neurorizikom. Nositelj provedbe projekta je Grad Zagreb u partnerstvu sa Domom zdravlja Zagreb Istok (DZZ Istok), Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama (SB Goljak) te Kliničkom bolnicom Sveti Duh. Predloženom cjelovitom intervencijom možemo izjednačiti mogućnosti za postizanje boljeg zdravlja kod sve djece na području grada Zagreba te na ovom primjeru pokazati kako se može djelovati na osnaživanju ljudi i osiguravanju uključivosti i jednakosti.
„Program rehabilitacije za djecu s teškoćama slušanja i govora predškolske dobi“
U Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG provodi se program rehabilitacije za djecu s teškoćama slušanja i govora predškolske dobi. Rehabilitacijski postupci obuhvaćaju posebne verbotonalne rehabilitacijske postupke koji se provode individualno i u grupi ostvarujući jedinstvo procesa medicinske rehabilitacije, odgoja i obrazovanja. Cilj primjene rehabilitacijskih i odgojno-obrazovnih postupaka je poboljšanje slušanja, govora i jezika te inkluzija u društvenu zajednicu. Odgojno - obrazovni - rehabilitacijski postupci financirani su iz sredstava lokalne uprave i samouprave kao i sredstvima državnog proračuna RH. U cilju održivosti Programa rehabilitacije za djecu s teškoćama slušanja i govora predškolske dobi koji se provodi u Poliklinici SUVAG u proračunu Grada Zagreba osigurana su sredstva koja u jednakom omjeru osigurava Gradski ured za zdravstvo i Gradski ured za obrazovanje- kroz povećanje cijene sufinanciranja programa po djetetu.
Program „Centar za zdravlje mladih“
Program „Centar za zdravlje mladih“ predstavlja novi pristup unapređenju i očuvanju zdravlja mladih na području grada Zagreba, te osigurava bolju dostupnost zdravstvenih sadržaja mladima. U Centru za zdravlje mladih, mladi i školska djeca mogu dobiti uslugu savjetovanja i edukacije iz područja promicanja zdravlja, zaštite mentalnog zdravlja, prevencije ovisnosti te zaštite reproduktivnog zdravlja po principu „drop in centra“, bez uputnice i besplatno za korisnike. Dom zdravlja Zagreb-Istok provodi program Centra za zdravlje mladih, podmiruje režijske troškove, troškove koordinatora, nabavlja potrebnu medicinsku i računalnu opremu, te sudjeluje u različitim javnozdravstvenim projektima u suradnji s drugim udrugama i institucijama te zdravstvenim ustanovama a u cilju promocije rada Centra za zdravlje mladih.
Provođenje europskog projekta „Zdravi gradovi“ tijekom 2018. godine nastavljeno je održavanjem konferencije u Belfastu ( početkom listopada 2018.) kojom je zatvorena šesta i otvorena sedma faza europskog projekta koja će trajati do 2023. godine. Središnji dokument nove (VII faze) je 2030 Agenda za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2030 UN Agenda for Sustainable Development).
Prema dinamici Projekta, Grad Zagreb je uspješno završio sve faze, te je isto tako evaluacijom VI faze koncem 2019. godine uspješno završena VI faza provođenja europskog projekta „Zdravi gradovi“.
Po završetku VI faze, gradonačelnik Grada Zagreba je poslao Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Europskoj mreži zdravih gradova pismo namjere za pristup VII fazi.
Nažalost tijekom 2020. godine pandemija bolesti COVID-19 postala je prioritet te je usporila j redovite aktivnosti Europske mreže zdravih gradova. Tijekom 2021. godine, pristupljeno je izradi dokumentacije za pristup VII fazi Projekta prema dokumentu „Implementation framework for Phase VII (2019–2024) of the WHO European Healthy Cities Network: goals, requirements and strategic approaches“.
Opće teme i ciljevi VII faze Projekta „Zdravi grad“ Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, kako je navedeno u dokumentu, temelje se na dokumentu donesenom na sastanku gradonačelnika Svjetske zdravstvene organizacije u Europskoj mreži zdravih gradova u gradu UN-a u Kopenhagenu (Danska) u veljači 2018. (Copenhagen Consensus of Mayors: Healthier and Happier Cities for All). Navedeni dokument postavlja transformativni pristup za stvaranje sigurnih, uključivih, održivih i otpornih društava. Njegova je vizija u potpunosti usklađena s Agendom 2030 i GPW13, te služi za usmjeravanje rada Zdravih gradova do 2030. godine. Ovaj dokument označava prvi dio ove vizije (2019–2024). Za kraj ovog razdoblja planira se revizija kako bi se ocijenile i procijenile akcije i prioriteti za 2. dio (2025–2030).
Strateški smjer Faze VII definiran je težnjom prema sljedeća tri cilja na temelju Kopenhagenskog konsenzusa gradonačelnika.
• Cilj 1: Poticanje „zdravlja i dobrobiti za sve“ te smanjenje zdravstvenih nejednakosti
• Cilj 2: Voditi svojim primjerom na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini
• Cilj 3: Podrška provedbi strateških prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije
Središnje teme sedme faze europskog projekta Zdravi grad temelje se na šest odabranih prioriteta: ulaganje u ljude koji nastanjuju naše gradove; stvaranje urbanog okruženja (mjesta) koja unapređuju zdravlje i blagostanje; veće sudjelovanje i partnerstvo za zdravlje i blagostanje; unapređenje boljitka zajednice te pristup zajedničkim dobrima i uslugama; promicanje mira i sigurnosti kroz društvenu uključenost (inkluziju); očuvanje planeta i sigurnosti kroz društvenu uključenost te, predvodeći osobnim primjerom, očuvanje planeta od degradacije kroz održivu potrošnju i proizvodnju
Središnji dokument VII faze je 2030 Agenda za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2030 UN Agenda for Sustainable Development).
Projekt Zdravi grad u europskoj je regiji pokazao vrijednost cjelovitog (holističkog) pristupa problemima kao što su siromaštvo, nasilje, društvena izolacija, substandardno stanovanje, nezadovoljene potrebe starijih i/ili mladih ljudi, beskućnici i migranti, nezdravo prostorno planiranje, zagađenost, odsutnost prakse aktivnog sudjelovanja te ukazao na potrebu za ozbiljnim rješavanjem problema nejednakosti i održivog razvoja. Projekt Zdravi grad uspješan je i popularan mehanizam za promicanje politika i programa zasnovanih na zdravlju za sve na lokalnom nivou kroz proces koji uključuje izričitu političku obvezu, institucionalne promjene i međuresorna partnerstva, inovativne akcije koje rješavaju sve aspekte zdravstvenih i životnih uvjeta te široko umrežavanje gradova preko cijele Europe i dalje. Stoga je i vizija nove faze da ćemo zdravo-gradskim pristupom, uključivanjem društva u cjelini i jačanjem sudjelovanja zajednice u potrazi za mirom i boljitkom, svojim primjerom doprinijeti i ljudima i planeti na kojoj živimo. Zdravi gradovi pokazuju da je moguće postići promjene na bolje, da je moguće uspješno adresirati društvene odrednice zdravlja i promovirati praksu dobrog rukovođenja za zdravlje i blagostanje. Inovativnost, dijeljenje znanja i zdravstvena diplomacija vrijednosti su koje njeguju upravo zdravi gradovi.
Preduvjet rada i ostvarivanja ciljeva sukladno gore opisanim ključnim područjima i specifičnim temama prije svega su osiguranje političke podrške, adekvatnih materijalnih sredstava te organizacijskih preduvjeta koji će omogućiti realizaciju projektnih ciljeva.
Dana 10. prosinca Gradska skupština Grada Zagreba , na 6. sjednici 10. prosinca 2021. donijela je Zaključak o pristupanju VII fazi Projekta „Zdravi grad“ Europske mreže zdravih gradova.
