VIŠE...

Statistički podaci brojnih istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj od demencije boluje 90.000 osoba, a samo u gradu Zagrebu pomoć je potrebno osigurati za 17.000 pacijenata.
„Prateći svjetske trendove i kod nas se kao i u ostalim razvijenim zemljama broj starijih osoba neprestano povećava, a time i bolesti koje prate stariju dob. Jedna od tih bolesti je i demencija. I zato ćemo mi u Gradu Zagrebu  u budućnosti razvijati i ulagati  sredstva u razvoj i implementaciju integriranih usluga i servisa koji će pružati kvalitetnu i dostupnu skrb za sve kojima je potrebna, a posebno za starije i bolesne sugrađane. Pozivamo i Ministarstva zdravstva i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da se intenzivno uključe u plan skrbi oboljelih od demencije, a koji treba biti skrojen prema potrebama konkretne osobe“, naglasio je dr. sc Vjekoslav Jeleč, dr. med., pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo.

Osim ovih aktivnosti, u suradnji s Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest proveden je projekt „10 radnih znakova Alzheimerove bolesti“ – kako pravovremeno prepoznati bolest, gradonačelnik Zagreba predvodio je Hod sjećanja u Zagrebu (2013.), potpisana je Povelja o demenciji (2015.) te je Zagreb postao prvi Grad u Hrvatskoj koji je pristupio inicijativi i postao Demenciji prijateljska zajednica (2017.)

„Sudjelovanje u EU projektu INDEED obvezalo nas je da izradimo Strateški dokument Grada Zagreba pomoću kojega će se pojačati mjere i intervencije za oboljele od demencije, ali i njihove obitelji. Grad Zagreb provodi niz aktivnosti i mjera u području skrbi za oboljele od demencije, no činjenica je da moramo razvijati nove usluge, pogotovo one socijalnog pristupa oboljelima u njihovom domu. To je od iznimne važnosti ne samo za Grad Zagreb, već i na nacionalnoj razini. Stoga je projekt INDEED pozitivan primjer dobre sinergije Ministarstva zdravstva RH i Grada Zagreba, budući da smo oboje dionici ovog velikog projekta u koji je uključeno deset zemalja Podunavske regije. Cilj projekta nije znanstvene, već praktične naravi - svaka zemlja sudionica koja nema izrađen strateški dokument, treba ga donijeti na nacionalnoj i lokalnoj razini sukladno potrebama oboljelih“, istaknula je Mirela Šentija Knežević, prof. log., univ. admin. urb., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i koordinatorica EU projekta INDEED ispred Grada Zagreba.

Romana Galić, univ. spec. act. soc., pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, osvrnula se na podršku oboljelima u zajednici kroz sustav socijalne skrbi: „Sustav socijalne skrbi osigurava smještajne kapacitete za bolesnike, pa danas u Zagrebu imamo tri doma u kojima je osigurana skrb i stručna pomoć za oboljele od demencije. To su dom Maksimir, Medveščak i Lašćina, a uskoro će za prihvat dementnih osoba biti osposobljen i dom Sveta Ana. Osiguravamo i usluge unutar vlastitog doma, a to je ono što i oboljeli i obitelji najčešće žele. Treća usluga koja je na raspolaganju oboljelima i njihovim obiteljima je dnevni ili poludnevni smještaj, što bitno olakšava obiteljima s takvim osobama. Neki domovi rade i s obiteljima jer one nose težak teret skrbi o oboljelima od demencije“.

Grad Zagreb, u suradnji s drugim udrugama provodi Edukaciju zdravstvenih djelatnika (u suradnji s NZJZ „Dr. Andrija Štampar“) – rano otkrivanje/prepoznavanje AB – gerontološke tribine; Alzheimer radionice – edukacija timova primarne zdravstvene zaštite u suradnji s Domovima zdravlja Zagreb, Dnevna bolnica za oboljele od Alzheimerove bolesti i druge demencije PB „Sveti Ivan“ – prva takvog tipa u RH, omogućava smještaj 20 osoba, Referentni centar Vrapče – prvi u Hrvatskoj, odjel psihogerijatrije  počeo je s radom davne 1959. godine, te je bio otvoren sve do 2018. godine, kad je odjel sa 99 kreveta zatvoren zbog kompletnog građevinskog preuređenja.

Globalnim akcijskim planom za borbu protiv demencije 2017-2025 Svjetske zdravstvene organizacije postavljeno je sedam ciljeva koji se trebaju ostvariti, a to su: 75 % posto zemalja članica Svjetske zdravstvene organizacije do 2025. godine moraju imati razvijen ili implementiran nacionalni plan/politiku o demenciji, 100 % zemalja moraju provoditi javnozdravstvene kampanje u svrhu osvještavanja problema demencije, a 50 % zemalja imat će najmanje jednu demencija-prijateljsku inicijativu; rezultati istraživanja o demenciji udvostručeni su između 2017. i 2025. godine na globalnoj razini, 50 % zemlja prikupljat će rutinske podatke o osnovnim pokazateljima demencije, ostvareni su ciljevi smanjenja rizika propisani Globalnim akcijskim planom za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2013-2020, dijagnosticirano je 50% osoba oboljelih od demencije u najmanje 50 % zemalja; 75% zemalja imat će razvijen sustav podrške i edukacije za njegovatelje oboljelih osoba.

Ostali sudionici Okrugloga stola bili su  Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo (Aktivnosti Grada Zagreba u mreži „Demenciji prijateljska zajednica“, daljnji planovi povjerenstva), prof. dr. sc. Igor Filipčić, dr. med., ravnatelj Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“, (Podrška u zajednici kroz sustav organizirane dnevne bolnice za oboljele, važnost povećanja kapaciteta dnevnog smještaja na razini zajednice u cilju  podrške oboljelima i njihovim obiteljima te smanjenja hospitalizacija i institucionalizacije oboljelih), izv. prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu starijih osoba (Važnost uvođenja postupnika za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti te dodatnog osposobljavanje formalnih i neformalnih njegovatelja), dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psih., Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Centar za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti (Kako unaprijediti rano otkrivanje bolesti u ordinaciji liječnika obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite), Dunja Skoko Poljak, dr. med., Ministarstvo zdravstva, Uprava za medicinsku djelatnost, načelnica Sektora za javno zdravstvo (Uloga države u skrbi za oboljele) te Tajana Dajčić, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (Udruge bolesnika - značajan subjekt u sveobuhvatnoj skrbi i destigmatizaciji oboljelih).