Međunarodni dan svjesnosti o mucanju

Pod pokroviteljstvom Gradonačelnika Grada Zagreba, Odsjek za logopediju Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz suorganizaciju Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i Hrvatskog logopedskog društva i ove godine obilježava Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, a koji se od 1998. godine 22. listopada obilježava diljem svijeta.

Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju za cilj ima povećati svjesnost populacije o samom mucanju kao i o osobama koje mucaju. Nacionalne udruge ili logopedska društva taj dan organiziraju različita javna predavanja i/ili edukacije o mucanju, a u svemu aktivno sudjeluju i osobe koje mucaju.

Unatoč desetljećima istraživanja, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje o uzroku mucanja, ali se mnogo zna o čimbenicima u području genetike, neurofiziologije, dječjeg razvoja i obiteljske dinamike koji doprinose nastanku mucanja. Ono se najčešće javlja u predškolskoj dobi te 5% sve djece prolazi kroz razdoblje mucanja u trajanju od najmanje šest mjeseci. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, kod neke djece uz pravovremeno savjetovanje roditelja i odgojitelja (indirektna logopedska terpija) može doći do spontanog oporavka, a kod neke djece je potrebna direktna logopedska terapija. Kod 1% djece mucanje ostaje dugotrajni problem.

Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola. Mucanje može imati negativne posljedice koje podrazumijevaju emocionalne i socijalne teškoće koje se protežu kroz čitav životni vijek.

Kao i diljem svijeta, i u Hrvatskoj se obilježavanje „Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju“ odvija pod motom: „Govorimo o promjenama koje želimo vidjeti“.
Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju ostvarit će se nizom medijskih aktivnosti, prigodnim osvjetljavanjem zagrebačkih fontana te online stručnim predavanjem.
Gradski ured za zdravstvo podržava aktivnosti koje za cilj imaju podizanje svijesti šire javnosti, edukaciju i informiranje građana o mucanju.

Zagrebačke fontane će povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju prigodno biti osvijetljene dan ranije, 21. listopada 2021. s početkom u 19.30 sati. Planirane aktivnosti potrebne su za bolju informiranost šire javnosti i za pravilnu educiranost društva kako bi se destigmatizirao poremećaj te nerijetka diskriminacija osoba koje mucaju.
 
 
Dodatne informacije:
 
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se svake godine diljem svijeta od 1998. godine na inicijativu Amerikanca Michaela Sugermana, koji je želio da se neznanje o ovom komunikacijskom poremećaju i nerijetka diskriminacija osoba koje mucaju zamijeni znanjem, prihvaćanjem i poštovanjem ljudskih različitosti. Na inicijativu Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju "Hinko Freund" Hrvatski sabor 2009. godine proglašava 22.10. "Danom svjesnosti o mucanju u Hrvatskoj". Nacionalne udruge ili logopedska društva taj dan organiziraju različita javna predavanja i/ili edukacije o mucanju. U svemu aktivno sudjeluju i osobe koje mucaju.
 
Mucanje je komunikacijski poremećaj kod kojeg dolazi do prekida u tečnosti govora zbog ponavljanja glasova, slogova i/ili jednosložnih riječi, produživanja glasova ili zastoje. Prilikom govornih pokušaja, kod mucanja se nerijetko mogu uočiti različiti pokreti lica ili tijela. Unatoč desetljećima istraživanja, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje o  uzroku mucanja, ali se mnogo zna o čimbenicima u području genetike (kod 60% osoba koje mucaju još jedan član u obitelji muca), neurofiziologije (rezultati neuroloških istraživanja pokazuju da osobe koje mucaju nešto drugačije procesuiraju govor i jezik), dječjeg razvoja (djeca s drugim jezično govornim teškoćama ili kašnjenjem u razvoju imaju veći rizik za mucanje) i obiteljske dinamike (visoka očekivanja i brzi tempo života) koji doprinose nastanku mucanja.
 
Ono se najčešće javlja u predškolskoj dobi te 5% sve djece prolazi kroz razdoblje mucanja u trajanju od najmanje šest mjeseci. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, a kod 1% djece mucanje ostaje dugotrajni problem.
 
Na svijetu muca 1% odraslih, odnosno 70 milijuna ljudi. Najbolja prevencija je rana logopedska intervencija.
 
Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola, iako je kod djece omjer 2:1.
 
Mnoge poznate osobe mucaju: Emily Blunt, James Earl Jones, John Stossel, Bill Walton, Mel Tillis, Winston Churchill, Marilyn Monroe, Carly Simon, Annie Glenn, Ken Venturi, Bob Love, John Updike, King George VI, a u Hrvatskoj od poznatih mucaju Gibonni, Dino Rađa, Slaven Bilić, Ivo Karlović i Darko Rundek.
 
 
Izvor podataka: Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu