Alergijske bolesti su kronične nezarazne bolesti koje znatno narušavaju kvalitetu života od najranijeg djetinjstva do starije životne dobi te zahtijevaju kompleksnu medicinsku skrb. U novije vrijeme peludne alergije pogađaju sve veći broj osoba, a obilježava ih sezonski karakter. Biljke umjerenog područja uglavnom se oprašuju vjetrom i predstavljaju glavni izvor alergena. Peludni spektar određenog područja određen je fenološkim ciklusom biljaka (produkcijom i otpuštanjem peludi tijekom sezone), sastavom lokalne vegetacije (odnos autohtonih i alohtonih biljaka) i meteorološkim prilikama koje utječu na rasprostranjivanje i transport peludi iz tih izvora. Također, na rasipanje peludi znatno utječu zračna strujanja, vlažnost zraka i čestice koje se nađu na putu peludnim zrncima. Za mnoge vrste koje se šire vjetrom 95% peludnih zrnaca padne na udaljenosti između 25 m do 2 km, a ostalih 5% na udaljenost između 2 do 100 km od izvorne biljke. Zbog svoje aerodinamičnosti znatne količine pojedinog tipa peludi prenose se zračnim strujama na udaljenosti od više stotina kilometara i na visini od 1000 do 1500 m iznad zemlje, čak i u područja gdje u blizini nema izvora tog tipa peludi.
Ambrozija (
Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu. Korovna biljka ambrozija izuzetno je prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.
Izuzetna prilagodljivost, plodonosnost i otpornost, svrstava
ambroziju u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi čija se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našeg podneblja. Raste na pjeskovitom, nedovoljno obrađenom i šljunčanom tlu te je lako prilagodljiva širokom rasponu kiselosti tla. Posljednjih nekoliko desetljeća zamijećena je povezanost porasta staništa ambrozije s prometnom infrastrukturom, odnosno uz željeznicu i staništima uz prometnice te u novosagrađenim naseljima, na mjestima gdje su započete i nikada dovršeni objekti za stanovanje, okućnice, igrališta, parkovi...
S obzirom na činjenicu da je sjeme ambrozije izrazito otporno i može preživjeti u vrlo nepovoljnim uvjetima čak i do 40-tak godina u tlu, danas ju nalazimo i uz dalmatinsku obalu i na otocima. Pitanje je vremena kada će se i na tom području zabilježiti prisutnost peludi u zraku u značajnijim koncentracijama te utjecati na zdravlje. Ambrozija se oprašuje vjetrom i jedna odrasla biljka može proizvesti više milijuna peludnih zrnaca, koji se zbog svoje male veličine i aerodinamičnog oblika prenose na udaljenost i do nekoliko stotina kilometara.
Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom, obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice.
Danas i tijekom sljedeća dva dana očekuje se visoka razina peludi ambrozije i kopriva dok će razina peludi lobode, trava, trputca i pelina biti niska.
Osobama osjetljivim na određenu vrstu peludi savjetujemo da na dnevnoj i tjednoj bazi prate alergijski semafor i peludnu prognozu, koje možete pronaći i na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
https://stampar.hr/hr/peludna-prognoza te prema njima organiziraju svoje dnevne aktivnosti.
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ izradio je edukativnu animaciju o ambroziji koja je dostupna na poveznici
ovdje
