Otvorenje izložbe Zagrebački tramvajci u koncentracijskom logoru u Jasenovcu

 U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe gradonačelnik Milan Bandić otvorio je na ulazu u Gradsku upravu na Trgu Stjepana Radića izložbu Zagrebački tramvajci u koncentracijskom logoru Jasenovac.
 
Ovom izložbom želimo potaknuti suosjećanje prema svakoj žrtvi stradaloj u logoru Jasenovac. Dan antifašističke borbe prigoda je da ih se prisjetimo te da ujedno naglasimo važnost zalaganja za prava svakoga ljudskog bića, rekao je gradonačelnik. Nužno je raditi na nacionalnoj memoriji, na kulturi sjećanja kako bismo od zaborava otrgnuli one kojih više nema.

Đorđe Mihovilović, viši kustos Javne ustanove Spomen područja Jasenovac i autor izložbe objasnio je kako ova izložba govori o djelatnicima ZET-a koji su stradali u jasenovačkim logorima. Nakon uspostave ustaške vlasti i formiranja NDH dotadašnji klasni sukobi prerastaju u otvorenu ideološku podjelu i rat. To je u konačnici rezultiralo ljudskim gubicima i tragičnim sudbinama pojedinaca. Radnici ZET-a stradavali su na različitim mjestima i pod različitim okolnostima. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je kako je najmanje 30 radnika, mahom Hrvata, umoreno u ustaškim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Ivo Pejaković, ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac zahvalio se svima koji su pomogli u realizaciji ove izložbe napomenuvši kako je ZET bio i ostao poduzeće koje ima neraskidivu vezu s identitetom grada i koje je jedno od njegovih simbola.

Govoreći o  kulturu sjećanja, gradonačelnik je istaknuo  kako je Grad Zagreb Spomen području Jasenovac doznačio sredstva za izradu projektne dokumentacije za sanaciju spomenika Bogdana Bogdanovića Cvijet, a od čije je supruge Ksenije, samo par dana prije njene smrti primio pismo kojim mu ona daje suglasnost za pripremu dokumentacije.

Također je informirao prisutne o donaciji  Bogadanovićevih memorabilija. Naime,  prije nekoliko dana u zagrebački MSU iz Beča je stigla donacija memorabilija Bogdana Bogdanovića, velikog intelektualca, umjetnika, antifašista i borca za ljudska prava – dar Anice i Manfreda Matzka te Borisa Podrecce. Ponosan sam jer znam da će Muzej suvremene umjetnosti  postati mjestom velikog interesa i domaćih i stranih arhitekata. Bogdanovićeve osobne stvari i radovi će se ove godine, osim u njujorškoj MoMA-i moći razgledati i u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Nadalje, obaviješten sam da nam je i Spomen-područje Jasenovac spremno posuditi Bogdanovićeve crteže za zagrebačku izložbu.

Gradonačelnik je nakraju zaključio da je prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, i sam istaknuti antifašist, na temeljima hrvatskog antifašizma, zajedno s hrvatskim braniteljima, vođen idejom hrvatske pomirbe, izrazio, osmislio i realizirao ideju neovisne i slobodne Hrvatske.