Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek

Danas je na Opservatoriju za praćenje klizišta Kostanjek, dr. sc. Sandra Švaljek zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba predala komunikacijsku opremu na korištenje Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Svečanoj primopredaji opreme su nazočili i japanski veleposlanik Nj. E. Keji Ide, prodekan Rudarsko–geološko–naftnog fakulteta u Zagrebu Mario Dobrilović i pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić.
Komunikacijsku opremu je nabavio Ured za upravljanje u hitnim situacijama kako bi se upotpunila već ugrađena oprema na klizištu Kostanjek, odnosno ova komunikacijska oprema omogućuje prikupljanje, obradu i online prijenos podataka s mjernih uređaja koji su već postavljeni na klizištu. Nabavljena su dva računala za prikupljanje i prijenos podataka s akcelerometara, sustav za mjerenje i bežični prijenos meteoroloških podataka, više senzora i timera, aplikacija za bežični prijenos podataka s mjernih uređaja na lokaciji Opservatorija na server na RGN fakultetu i druga pomoćna oprema. Vrijednost opreme je 200.000 kn.


Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek 

U ožujku 2014. godine svečano je otvoren Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek u Podsusedu, opremljen donacijom Japanske vlade od oko 2.500.000 kn, kroz zajedničko financiranje hrvatsko-japanskog SATREPS FY2008 projekta (engl. Science and Technology Research Partnership for Sustainable Development). U okviru ovog petogodišnjeg (2009.-2014.) znanstvenog projekta na području klizišta Kostanjek postavljeno je 40-ak najsuvremenijih senzora za praćenje pomaka i uzroka klizanja, sa svrhom zaštite građana i održivog razvoja ovog dijela urbaniziranog područja Podsljemenske zone približne veličine 1 km2.
Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek objedinjuje niz suvremenih tehnoloških rješenja za kontinuirano, automatiziramo praćenje gibanja i uzroka gibanja klizišta Kostanjek, čime je Grad Zagreb dobio još jedan sustav koji ga kvalificira kao pametan grad ('Zagreb Smart City'). Tijekom prosinca 2014. godine Ured za upravljanje u hitnim situacijama nabavio je opremu za nadogradnju sustava.
Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba uključio se u projekt 2012. godine kao jedan od suradnika na razvoju smjernica za ublažavanje posljedica klizanja, odrona i poplava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kroz sustav civilne zaštite, prostornog uređenja i gradnje.
U okviru projektnih aktivnosti, u razdoblju od 2009. do 2014., znanstvenici iz Hrvatske surađivali su sa znanstvenicima iz Japana na razvoju metoda evidentiranja, istraživanja i praćenja klizišta, odrona i poplava u Hrvatskoj. Sva znanstvena istraživanja namijenjena su razvoju smjernica za ublažavanje posljedica klizanja, odrona i poplava.


Nastanak klizišta Kostanjek 

U Podsusedu je 1907. godine u stopi padina, na ravničarskom terenu, sagrađena tvornica cementa. 1908. tvornica je puštena u rad. Tadašnje ime tvornice je bilo "Croatia d.d." a kasnije je nazvana "T.C. Sloboda". Tvornica je iskorištavala kao sirovinu laporovite naslage iskopavane ručno neposredno iznad tvornice i vapnenac na višim padinama koji je dopreman u tvornicu žičarom a kasnije transportnom trakom u tunelu.
1954. godine proizvodnja cementa se naglo povećava pa je otvoren kop za lapor u najnižem dijelu padine.
1962. povećana je eksploatacija lapora te se mijenja tehnologija iskopa lapora, s ručnog iskopa prelazi se na masovno miniranje koje se provodi do svibnja 1963.
1963. primijećena su prva oštećenja na objektima same tvornice: nagib stupova i oštećenja na nekim zgradama uz stopu padine.
1970. – 1976. zbog sve veće potražnje za cementom odlučeno je da se krene u gradnju nove suvremene tvornice cementa: provedena su istraživanja tla ali nagibi i oštećenja koja su ranije bila uočena nisu uzeta u obzir. Gradnja nove tvornice završila je 1976. Već tada su uočeni novi pomaci na terenu.
1977. godine za potrebe rudarskog projekta sanacije završnih kosina laporoma stručna grupa obišla je široko područja padine „Kostanjek“ i ustanovila da je na njoj nastalo veliko klizište čija je kontura bila jasno vidljiva.
1988. zbog sve jačeg pomicanja terena nastalog intenzivnim iskopavanjem lapora i interesa grada za taj urbanizirani prostor, obustavljan je rad tvornice cementa nakon što je s područja klizišta iskopano ukupno 5.3 miliona m3 odnosno 13 miliona tona lapora.
Tvornica je s radom prestala 1988. godine, nakon što su Ortolan & sur. (1987.) dokazali da je eksploatacijom cementnog lapora u površinskom kopu "Kostanjek" aktivirano jedno od najvećih poznatih klizišta u urbanoj sredini, koja se spominju u literaturi. Klizanjem bokova i sjevernog zaleđa površinskog kopa "Kostanjek", zahvaćeno je područje površine oko 1,2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Utvrđeno je klizanje u tri nivoa. Od početka rada tvornice do početka klizanja 1963. godine, iskopano je u nožici (stopi) klizišta oko 2,1x106 m3lapora. Do zatvaranja tvornice iskopano je daljnjih 3,2x106 m3.