Znanstvenici s Rudarsko–geološko–naftnog fakulteta u Zagrebu zajedno s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama obišli su veliko klizište u ulici Trstenik, u Čučerju. Zbog iznimnog interesa javnosti donosimo neke od karakteristika ovog klizišta.
Klizište u ulici Trstenik u Čučerju nastalo je na nenaseljenoj padini. Aktiviralo se 13.2.2014. klizanjem bloka lapora približne debljine 5 metara po ravnoj plohi unutar lapora (tzv. slojna ploha ili slojevitost). Blok stijene lapora je translatiran odnosno proklizao je 60-ak metara, čime je otvorena glatka klizna ploha približne dimenzija 60x70 m. Ukupna površina klizišta je približno 200x60 m. Klizište se zaustavilo u jaruzi, iznad kuća u ulici Trstenik i 50-ak metara bočno (sjeverozapadno) od groblja. Donji dio klizišta sastoji se od akumulirane zdrobljene mase lapora koja je zatrpala jarugu i niže dijelove padine. Ovo je vrlo specifičan tip klizišta, tzv. blokovsko translacijsko klizište, za područje Hrvatske, a vrlo slično klizište nastalo je 2005. godine u Istri, poznato pod nazivom klizište Brus. Usprkos velikim pomacima i deformacijama pokrenute mase stijene, klizište Trstenik ne bi se trebalo dalje kretati, a time niti povećavati. Inženjerskogeološkim istraživanjima i geotehničkim analizama stabilnosti koja su u tijeku, potrebno je pouzdano utvrditi moguće daljnje pomake klizišta i mogućnost njegovog proširivanja.
Podsjećamo, tijekom zime i proljeća 2013. godine u Gradu Zagrebu zaprimljeno je preko 100 dojava o klizištima od čega je njih 65 dojava imalo obilježje klizišta. Znanstvenici s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta su, nakon provjere klizišta na terenu, utvrdili da je aktivirano ukupno 55 klizišta u Podsljemenskoj zoni u Zagrebu. Utvrđeno je da je 44 plitka klizišta nastalo u prahovito-pjeskovitim tlima, a njihova površina je u rasponu 75-5.000 m2. 11 vrlo plitkih klizišta je nastalo u površinskim naslagama koje prekrivaju lapore, a njihova površina je značajno manja i iznosi 60-600 m2. Analizom datuma nastanka klizišta proizlazi da je 41 klizište nastalo u relativno kratkom razdoblju od približno tjedan dana od 30.3.do 3.4.2013. Analize oborina, kiše i snijega, pokazale su da su na početku 2013. vladali ekstremni hidrometeorološki uvjeti, jer je od siječnja do travnja registrirana ukupna oborina od 400 mm, što iznosi približno 50% prosječne godišnje oborine. Mjesečna oborina, u istom razdoblju 2013., bila je 2-3 puta veća od prosječne mjesečne oborine koja je izračunata za posljednjih 150 godina (izmjerena na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič). Ekstremni hidrometerološki uvjeti također su zabilježeni na području sjeverozapadne Hrvatske, što je prouzročilo više od 900 klizišta na području nekoliko županija (prema podacima DUZS-a).
Mogućnost praktične primjene ovih analiza je prognoza nastanka klizišta ovisno o prognozi oborina, što se već provodi u Sloveniji. Na najvećem hrvatskom klizištu Kostanjek u Zagrebu, u okviru hrvatsko-japanskog projekta postavljena je mjerna oprema pomoću koje se kontinuirano prate pomaci klizišta, kiša i razine podzemne vode, koje su glavni uzrok aktiviranja ovog klizišta.
