Gradonačelnik sudjelovao na panel debati Savez gradonačelnika za Europski zeleni plan

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je sudjelovao na panel debati Savez gradonačelnika za Europski zeleni plan u Glasgowu, u organizaciji zajednice Eurocities.
 
Gradonačelnik je istaknuo kako je zagrebačka Gradska skupština usvojila energetsku strategiju koja predviđa instaliranje solarnih panela na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama, obiteljskim kućama te poduzetništvu. Također, napomenuo je kako Zagreb razvija strategiju borbe protiv energetskog siromaštva s naglaskom na društvenu ravnopravnost u snošenju troškova energije.
 
Gradonačelnik se osvrnuo i na problem zagrebačkog prometa, s obzirom na to da postoji trend rasta broja osobnih vozila – na 800.000 Zagrepčana imamo čak 400.000 automobila. “Tome je zasigurno pridonijela i epidemija koronavirusa”, rekao je te nastavio: “Zagrebački javni prijevoz subvencioniran je u iznosu od 80%, kako bi cijena karte bila zaista niska, a za neke skupine ljudi, kao što su invalidi te umirovljenici, javni prijevoz je besplatan”. Tomašević je dodao kako se nada promjeni trenda i većem korištenju javnoga prijevoza, za što je potrebno osigurati dobru infrastrukturu: “Dobra početna točka Zagreba je električni tramvaj, što je tradicionalan javni prijevoz. Naša je zadaća proširiti tramvajsku mrežu i rute, obnoviti tramvajsku flotu, ali i npr. označiti više biciklističkih staza”.
 
Kao jedan od većih izazova s kojima se Zagreb suočava, uz promet, je upravljanje otpadom – za što je iznimno važna i edukacija građana, ali i kontrola nad gradskim tvrtkama nadležnima za upravljanje otpadom, odnosno javnim prijevozom.
 
Uz gradonačelnika Zagreba, na panel raspravi sudjelovali su i zamjenica gradonačelnika Osla Sirin Hellvin Stav, predsjednik metropole Lyona Bruno Bernard te gradonačelnik Budimpešte Gergely Karácsony.
 
Podsjetimo, Savez gradonačelnika za Europski zeleni plan rastuća je koalicija koja broji 50 europskih gradonačelnika s ciljem što bržeg postizanja cilja Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050., kao i ciljeva Pariškog sporazuma.