Dana 4. ožujka 2025. u dvorani Akcelerator Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) održan je prvi sastanak ITU gradova u organizaciji Udruge gradova kao kontakt točke za Europsku urbanu inicijativu (EUI) i program URBACT te Grada Zagreba kao domaćina susreta.
Ispred Udruge gradova sastanak je otvorio i okupljene pozdravio g. Marko Ercegović, a uime domaćina dobrodošlicu im je zaželjela i pozdravila ih gđa. Melita Franjević, voditeljica Odsjeka za provedbu mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u Gradu Zagrebu.
Nakon međusobnog predstavljanja sudionika g. Marko Ercegović iznio je najnovije informacije vezane za mogućnosti koje se pružaju gradovima kroz Europsku urbanu inicijativu i program međuteritorijalne suradnje URBACT. Potom su na plenarnoj raspravi sudionici razmijenili dosadašnja iskustva u radu, najčešće izazove s kojima se ITU gradovi susreću u pripremi poziva i provedbi projekata te korake u suočavanju s istima. Uslijedio je blok tematskih predavanja dvojice stručnjaka iz područja zelene tranzicije, konkretno zelene urbane infrastrukture i klimatskog potvrđivanja, važnih tema za ITU gradove u financijskom razdoblju 2021. – 2027.
Time i pauzom za ručak završio je radni dio sastanka.
Poslije ručka i osvježenja domaćin Posredničko tijelo za odabir operacija Zagreb (PTOO Zagreb) poveo je sudionike u terenski posjet Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na Gornjem gradu kao ITU strateškom projektu u okviru poziva u modalitetu izravne dodjele „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej“, jednom od devet ITU poziva Grada Zagreba u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Prioritetne osi 6 – Zaštita okoliša i održivost resursa, Specifičnog cilja 6c1 – Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine.
U Muzeju su ih dočekale i pozdravile uz nekoliko uvodnih riječi ravnateljica muzeja gđa prof. dr. sc. Tatjana Vlahović i viša kustosica gđa dr. sc. Iva Mihoci te ih uputile u razgledavanje uz stručno vodstvo. Muzej je obnovljen nakon više od tri godine opsežnih radova, pri čemu je njegov prostor proširen na 4700 četvornih metara, od kojih se prostor za posjetitelje proteže na 3600 četvornih metara. Obnova Muzeja stajala je 31,6 milijuna eura, a kroz ITU mehanizam financirano je oko 9,9 milijuna eura. Rekonstrukcijom zaštićenog spomenika kulture palače Amadeo stvoreni su novi izložbeni prostori opremljeni najsuvremenijom tehnologijom, laboratoriji, suvenirnica i muzejska kafeterija te je natkriven atrij. Novi stalni postav, obogaćen multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima, koji stoji uz bok najboljim europskim i svjetskim prirodoslovnim muzejima, posjetiteljima na cjelovit način interpretira muzejski fundus iz mineraloških, geoloških, paleontoloških, paleoantropoloških, zooloških i botaničkih zbirki te im približava raznolikost živog i neživog svijeta, odgovarajući im na pitanje što je život i kako je nastao. Sudionici su tako imali priliku „letjeti svemirom“ u realnom vremenu, upoznati različite vrste stijena, meteorita, floru, faunu pa i zagrebačkoga kita.
