Primjena pokreta u obliku različitih vježbi, rekreativnih ili sportskih aktivnosti koristi se od davnina kao sredstvo liječenja. „Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ukoliko se primjereno koriste i vježbaju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali, ukoliko nisu u uporabi, postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.“ (Hipokrat). Osobe s invaliditetom imaju dvostruko veću vjerojatnost da će biti tjelesno neaktivni od onih bez invaliditeta, što povećava rizike za narušavanje fizičkog, mentalnog i socijalnog zdravlja. Brojne prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, uključujući fizičke, osobne, društvene, ali i prepreke u okruženju u kojem žive, utječu na smanjeno sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima. Osobe s invaliditetom su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim zaprekama mogu sprječavati njihovo potpuno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Tjelesna aktivnost i rekreativno vježbanje imaju značajnu ulogu za osobe s invaliditetom, prije svega u procesu rehabilitacije i resocijalizacije, te se preporuča provoditi ih od najranije mladosti ili od vremena nastanka invaliditeta. Istraživanja ukazuju kako nema značajnih rizika za bavljenje tjelesnom aktivnošću, a preporuke Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju kako tjelesna aktivnost mora biti primjerena mogućnostima i trenutnoj razini aktivnosti pojedinca, zdravstvenom stanju i tjelesnoj funkciji uz naglašavanje prednosti ograničavanja sjedalačkog ponašanja. Dostizanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije dovest će do smanjenja rizika za nastanak niza kardiovaskularnih, respiratornih, metaboličkih, mišićno-koštanih i malignih oboljenja kao i podizanja kvalitete života osoba s invaliditetom. Ovisno o vrsti oštećenja koja uzrokuju invaliditet kao i stupnju funkcionalne sposobnosti, prepručaju se rekreativne aerobne aktivnosti poput plivanja, aerobika u vodi, brzog hodanja, biciklizma s ručnim pogonom, jahanja, nordijskog hodanja, plesanja, fitnesa, planinarenja i sl. Za postizanje zdravstvenih dobrobiti osobe s invaliditetom bi se osim aerobnim tjelesnim aktivnostima, trebale baviti i aktivnostima za jačanje mišića te vježbama za ravnotežu. Preporuke za rekreativne aerobne aktivnosti su najmanje 150 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta (npr. brzo hodanje; vožnja u invalidskim kolicima) ili 75 minuta tjedno aerobne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta (npr. trčanje, košarka u invalidskim kolicima) ili kombinacija navedenog. Osnovno pravilo je da je 1 minuta aktivnosti visokog intenziteta otprilike isto što i 2 minute aktivnosti umjerenog intenziteta. Za jačanje mišića preporučuju se vježbe koje uključuju sve glavne mišićne skupine najmanje dva puta tjedno (npr. rad s otpornim trakama; prilagođena joga itd.). Ukoliko osobe s invaliditetom nisu u mogućnosti ispuniti navedene smjernice, trebale bi se baviti redovitom tjelesnom aktivnošću u skladu sa svojim sposobnostima i trenutnim mogućnostima.
U Gradu Zagrebu u 2023. godini osobe s invaliditetom činile su 15,2 % ukupnog stanovništva grada. Najveći udio osoba s invaliditetom bio je u dobnoj skupini od 65 i više godina (46,6 %), od 20 do 64 godine udio je iznosio 38,8 %, dok je u dobi do 19 godina udio djece s invaliditetom iznosio 14,6 %. Sufinancirani programi u Gradu Zagrebu koji afirmiraju sportske, kreativne i umjetničke mogućnosti osoba s invaliditetom ili su im dostupni za korištenje, prosječno godišnje uključuju oko 12 tisuća osoba s invaliditetom. Rekreacija i sport načini su kroz koje osobe s invaliditetom mogu aktivirati svoje talente i preostale mogućnosti te se što uspješnije uključiti u svakodnevni život zajednice.
Rekreativni sadržaji i usluge moraju biti pristupačni, dostupni, prihvatljivi i prilagodljivi za osobe s invaliditetom u njihovim zajednicama, uključujući potporu koja je potrebna nekim osobama s invaliditetom (primjerice, osobama sa složenim komunikacijskim zahtjevima, psihosocijalnim poteškoćama ili intelektualnim poteškoćama, i/ili osobama s oštećenjem vida, sluha).
Grad Zagreb provodi kampanju „Sport za sve=zdravlje za sve“ u periodu od 15. lipnja do 15 rujna 2024. godine. Pridružite se besplatnim programima sportske rekreacije koji će se provoditi na tridesetak lokacija u Zagrebu. Invaliditet nije izbor, ali zdrav način života jest.
Vaš Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
