Starenje je prirodan proces koji uzrokuje brojne fiziološke promjene, no ipak znatan dio opadanja funkcionalnih sposobnosti nije isključivo posljedica starenja, nego se razlog nalazi i u smanjenju razine tjelesne aktivnosti. Redovito kretanje i primjereno vježbanje imaju glavnu ulogu u očuvanju zdravlja, samostalnosti i kvalitete života starijih osoba. Tjelesna aktivnost doprinosi očuvanju i unapređenju kardiovaskularnog zdravlja, mišićne snage, pokretljivosti i ravnoteže te značajno smanjuje rizik od padova i nastanka kroničnih bolesti. Upravo stoga, važno je poticati starije osobe na redovitu fizičku aktivnost prilagođenu njihovim mogućnostima i zdravstvenom stanju.
S obzirom da se polovica promjena povezanih sa starenjem pripisuje atrofiji uslijed neaktivnosti, tjelesna aktivnost u starijoj dobi trebala bi se prije svega usredotočiti na rekreativnu aerobnu aktivnost, zatim aktivnosti jačanja mišića, vježbe istezanja te vježbe za ravnotežu i stabilnost. U starijoj dobi preporučuju se iste količine i sadržaj aktivnosti kao i u odrasloj dobi (150 do 300 minuta na tjedan provedenih u rekreativnim aerobnim aktivnostima umjerenog intenziteta ili 75 do 150 minuta u aktivnostima visokog intenziteta) uz napomenu da ukoliko starije osobe nisu u mogućnosti izvršiti navedene preporuke, trebaju biti aktivni u skladu sa svojim mogućnostima i zdravstvenim stanjem. Drugim riječima tjelesnu aktivnost ne bi trebalo ograničavati s dobi nego je potrebno ograničiti intenzitet opterećenja i uskladiti ga sa zdravstvenim stanjem pojedinca.
Idealne rekreativne aerobne aktivnosti u starijoj dobi su npr. hodanje, brzo hodanje, nordijsko hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples itd. Za značajne zdravstvene koristi starije bi osobe u navedenim aktivnostima trebale provesti najmanje 150 minuta tjedno. Također, starije osobe bi najmanje dva puta tjedno trebale provoditi vježbe za jačanje mišića u kojima se koriste sve veće mišićne grupe (npr. noge, leđa, trbuh, prsa, ramena i ruke). Idealno bi bilo provesti jednu do dvije serije od 8 do 12 ponavljanja po mišićnoj grupi. Nadalje, u starijoj dobi preporuča se najmanje 2 puta tjedno provoditi vježbe istezanja te 2 do 3 puta tjedno različite vježbe za poboljšanje ravnoteže i stabilnosti (npr. hodanje unatrag, postranično hodanje, hodanje na petama i prstima, naizmjenično podizanje nogu, ustajanje iz sjedeće pozicije itd.) kako bi se smanjio rizik od pada koji u starijoj dobi može imati neželjene pa i kobne posljedice.
Nažalost, razine tjelesne aktivnosti među starijim građanima Grada Zagreba nisu u skladu s navedenim preporukama. Prema podacima Europske zdravstvene ankete, objavljenim 2021. godine, 87,0 % Zgrepčana u dobi od 65 i više godina ne provodi zdravstveno usmjerenu aerobnu tjelesnu aktivnost kroz tjedan, dok 91,5 % u dobi od 65 i više godina ne provodi vježbe jačanja mišića. S obzirom na navedene podatke, evidentna je potreba za promicanjem tjelesne aktivnosti i rekreativnog vježbanja kroz davanje potpore starijem stanovništvu u njihovu redovitom bavljenju tjelesnom aktivnošću kojim će se utjecati na očuvanje zdravlja starijih građana.
S ciljem povećanja broja građana koji sudjeluju u organiziranim rekreativnim aktivnostima, Grad Zagreb nastavlja provoditi kampanju „Sport za sve = zdravlje za sve“, koja ove godine poseban fokus stavlja na osobe starije životne dobi i važnost aktivnog starenja. U sklopu kampanje građanima je dostupan besplatni sportsko-rekreativni program „Rekreativno ljeto“, koji se održava od 15. lipnja do 15. rujna 2026. godine. Program je namijenjen svim građanima, bez obzira na dob i tjelesnu pripremljenost, a uključuje i rekreativne sadržaje posebno prilagođene starijim osobama. Pozivamo vas da se pridružite besplatnim programima sportske rekreacije i napravite veliki korak prema zdravijem i aktivnijem životu. „Pokreni se danas – zahvali si sutra.“
Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
