U organizaciji Odjela za socijalna i humanitarna pitanja Srpskog narodnog vijeća, u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je Panel o borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. U Panelu su sudjelovali brojni stručnjaci iz različitih institucija i sektora: od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, preko Ureda pučke pravobraniteljice, Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Srpskog narodnog vijeća, do Hrvatske mreže za beskućnike i predstavnika regionalne i lokalne samouprave. U ime Grada Zagreba, kao jedan od pozvanih panelista, sudjelovala je i zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom,
dr. sc. Romana Galić.
Nakon pozdravnih govora voditeljice Odjela za socijalna i humanitarna pitanja SNV-a, Tatjane Dragičević i izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, panel je otvorila prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina.
Ističući kako je Socijalni program Grada Zagreba usmjeren prvenstveno marginaliziranim skupinama i onima u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, zamjenica Galić je kazala: „Grad Zagreb prati životni standard svojih građana, a time i kontinuirani rast troškova života uslijed inflacije, i u skladu s pokazateljima usklađuje naknade i usluge usmjerene korisnicima. Time postojeći nadstandard, prvenstveno kroz Odluku o socijalnoj skrbi, prilagođavamo navedenim promjenama kako bi se prevenirala pojava nejednakosti. Samo za usporedbu, u 2023. prava iz navedene odluke ostvarilo je preko 80 000 korisnika, za što je bilo osigurano 26 milijuna eura proračunskih sredstava, dok je u 2024. obuhvaćeno oko 130 000 korisnika dok je osiguran iznos čak 41 milijuna eura.“ U nastavku panela zamjenica je istaknula kako Grad Zagreb, različitim mehanizama prevencije i smanjenja siromaštva kao i socijalne isključenosti, utemeljenih na
Strategiji, nastoji prevladati nove socijalne rizike i nejednakosti u društvu.
„Pored usmjerenosti na socijalno najugroženije građane, povezivanjem i suradnjom svih dionika u sustavu socijalne skrbi – gradskih upravnih tijela, ustanova i institucija, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, Strategija cilja i na stvaranje uvjeta za izlazak iz kruga siromaštva.“, kazala je, te napomenula kako, osim prava osiguranih temeljem Odluke o socijalnoj skrbi, u fokusu Grada Zagreba je i zapošljavanje teže zapošljivih skupina. Kao vrlo ključan segment istaknula je multisektorski pristup u rješavanju pitanja siromaštva; kroz sustav obrazovanja, zdravstva, stambene i socijalne politike te politike zapošljavanja, povezujući sektore na svim razinama vlasti, akademsku zajednicu, civilno društvo i korisnike. „U tom smislu Grad Zagreb razvija i unapređuje suradnju s drugim dionicima kojima je u fokusu siromaštvo i ublažavanje posljedica siromaštva kao što su organizacije civilnog društva koje svojim neposrednim uvidom značajno doprinose prepoznavanju potreba u zajednici.“, zaključila je.
