Tko će skrbiti za naše starije naziv je konferencije što je, otvarajući goruće teme socijalne skrbi u Hrvatskoj, u organizaciji HUP- Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, održana danas u velikoj dvorani HUP-a.
Okupivši stručnjake, donositelje odluka, predstavnike socijalnog sustava te sve one kojima je ova tema bliska, nakon uvodnih izlaganja konferencija je otvorila raspravu o mogućim rješenjima za nedostatak radne snage u sektoru dugotrajne skrbi. Razmijenjena su znanja, iskustva i inovativni prijedlozi koji mogu pridonijeti jačanju kvalitete skrbi i dostojanstvu starijih osoba.
Nakon predavanja Marijane Bađun, više znanstvene suradnice u Institutu za javne financije i Majde Hrženjak , sociologinje i istraživačice u Mirovnome institutu – Institutu za suvremene društvene i političke studije u Ljubljani, uslijedila je panel rasprava.
Uz Pavu Ćorluku, predsjednika HUP-Koordinacije socijalne skrbi, Mariju Panvu Šimac, voditeljicu Službe za zaštitu drugih socijalno osjetljivih skupina Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, Majdu Hrženjak, Dragicu Kovčalija, savjetnicu ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje, Mišu Krstičevića, člana Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, prof. Zdenka Babića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovala je i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba dr. sc. Lora Vidović. Sudionici su raspravljali o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Slovenije. Iako obje zemlje bilježe odljev skrbi, stručnjaci su se složili kako obje zemlje imaju i potencijal privući zdravstvene radnike i njegovatelje iz drugih država, što otvara prilike za održiviju i pravedniju budućnost sustava dugotrajne skrbi u regiji.
„Mi u Gradu Zagrebu intenzivno paniramo promjene što se tiče organizacije i optimizacije, ne samo kapaciteta, već i unutarnje organizacije u sustavima dugotrajne skrbi, odnosno domova za starije osobe. Naših 10 decentraliziranih domova i Dom Park, kojeg je Grad Zagreb osnivač, skrbe o preko 4 000 korisnika“, istaknula je pročelnica. Također je naglasila kako u gerontološkim centrima, koji provode program podrške u lokalnoj zajednici i to u devet gradskih domova, cca 5 000 starijih sugrađana godišnje sudjeluje u aktivnostima u svih 17 gradskih četvrti. Pored tog broja i 2 600 je korisnika godišnje usluge pomoći u kući, od čega 570 korisnika usluge gerontodomaćice, a 2030 organizirane prehrane. „Institucijska i izvansinstitucijska skrb su komplementarni sustavi jer se izvaninstitucijski nužno naslanjaju na institucijske posebice kada govorimo o kadrovima, odnosno zaposlenicima. I zato, bez razgovora o radnoj snazi ne možemo planirati širenje izvaninstitucije.“, zaključila je.
Sudionike su uvodno pozdravili Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi i Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.
