Bogati program aktivnosti ZgForumu dopunjen je još jednim događanjem. 13.6. 2012. održana je vrlo posjećena promocija knjige dr.sc. Aleksandra Lukića, docenta na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske.
Time je otvoren još jedan značajan kompleks tema o kojima će se u ovom prostoru komunicirati s javnošću. Promocija se, ujedno, odlično uklapa i u programsku strukturu ZgForuma – ovdje je to promocija rezultata znanstvenih istraživanja kao poticaj njihovom korištenju u praksi.
Nakon uvodnog obraćanja pročelnice Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, gđe Jadranke Veselić Bruvo, o knjizi su u širem kontekstu govorili Prof. dr .sc. Dane Pejnović, recenzent i mentor, Tihana Stepinac Fabijanić, podpredsjednica ECOVAST International Europskog vijeća za sela i male gradove, Višnja Jelić Muck, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), Petar Feletar iz nakladničke kuće Meridijani i doc. dr. sc. Aleksandar Lukić, autor knjige, koji se posebno osvrnuo na karakteristike šireg zagrebačkog izvangradskog područja.
I Zagreb, što se često zaboravlja, ili nije poznato, unutar administativnih granica ima svoj ”mozaik izvan grada” koji čine ljudi sa svojim potrebama i težnjama i prostor sa svojim vrijednostima i opasnostima koje im prijete. Taj mozaik stapa se sa istim ili sličnim mozaikom izvan zagrebačkih granica i čini razvojni resurs o kojemu težimo skrbiti što bolje ugrađujući ga čvrsto u i ZagrebPlan – Razvojnu strategiju Grada Zagreba do 2013. i onu do 2020.
Knjiga, rezultat istraživanja u okviru doktorske disertacije, primjeren je odgovor na zahtjeve vremena iz više razloga: zbog važnosti problematike koju obrađuje i vremena u kojem se pojavljuje, teorijsko-metodološke utemeljenosti kao i zbog konzekventnih rezultata istraživanja. Ruralna područja Hrvatske iznimno su kompleksna i aktualna istraživačka tema; prvo, jer je riječ o polifunkcionalnom i fizionomski mozaičnom prostoru dinamične suvremene preobrazbe, i drugo, zbog nužne inventarizacije stanja u tom dijelu prostornog kompleksa povezano s pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Za optimalno vrednovanje i usmjeravanje razvoja takvih područja neophodna je objektivna znanstvena determinacija, sintetizirana u odgovarajućoj tipologiji.
Teorijsko-metodološka utemeljenost djela jasno se nazire već i iz njegove strukture koju čine sljedeće tematske cjeline: 1. Uvod, 2. Koncepti ruralnosti i definicija ruralnog prostora – teorijska polazišta, 3. Službene definicije ruralnih područja – odabrani primjeri, 4. Tipologija ruralnih područja – istraživačka metoda i iskustva primjene, 5. Tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, 6. Tipovi ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, i 7. Zaključak. Podrobniju predodžbu o ukupnoj vrijednosti rada upotpunjuje podatak o neuobičajeno širokom tematskom obuhvatu (čak 59 analiziranih varijabli sadržanih u 11 sintetičkih pokazatelja) i dubini istraživanja (na razini naselja, tj. 6759 temeljnih prostorno-analitičkih jedinica).
Na temelju tako provedenoga metodološkog postupka uopćena je tipološka struktura ruralnih područja Hrvatske, sa sedam jasno individualiziranih prostornih cjelina/jedinica. Ona nudi egzaktnu spoznaju o razlikama u stanju, procesima i razvojnim problemima u okviru hrvatskoga rurisa. Utvrđene razlike nalažu potrebu zamjene općenito uvriježenoga linearnog pristupa ruralnim područjima primjenom diferenciranog razvojnog instrumentarija, prilagođenog specifičnim problemima i potrebama svakog pojedinog tipa ruralnih područja.
Preporučamo knjigu kao nezaobilazan izvor i priručnik širem krugu korisnika koji se na bilo koji način bave problematikom ruralnih područja, ili teže stjecanju znanja o njima i boljem razumijevanju, od upravnih tijela na svim razinama do institucija i ustanova, znanstvenika, stručnjaka, studenata, stanovnika brojnih naselja Hrvatske.
Želja je Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo da ova promocija i izlaganja budu početak niza razgovora i događanja na temu izvangradskih naselja i prostora koji ih okružuje, kako bismo kroz široko razmatranje razvojnih mogućnosti što bolje vrednovali i obazrivo koristili ovaj zagrebački mozaik izvan grada kao njegov razvojni resurs.
