U ponedjeljak, 27. svibnja 2019. godine, u prostoru ZgForuma, Gajeva 27, održana je prezentacija studije "Prostorno planska dokumentacija Zagreba i zagrebačkog područja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća - čimbenici koji su utjecali na provedbu planova od 1986. godine". Navedenu studiju je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, u suradnji s naručiteljem, Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.
Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, gđa Sanja Jerković, je na samome početku pozdravila sve prisutne te je pojasnila razloge izrade ove studije.
Uvodno je dr.sc. Darko Šiško, pomoćnik pročelnice za strategijske informacije i istraživanja, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, održao prezentaciju "Pregled granica Grada Zagreba od 1850. do danas." Tom prigodom je predstavio promjenu granica Grada Zagreba uz statističke i topografske prikaze, od 1850. godine, pa sve do danas.
Prezentaciju same studije je održao izv.prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh., dekan Arhitektonskog fakulteta, te izv.prof.dr.sc. Damir Krajnik, dipl.ing.arh.
Nakon prezentacija i predstavljanja studije uslijedila je diskusija vezana za daljnje prostorno planiranje. Tom prigodom su dane preporuke i savjeti za rad na budućim prostornim planovima i podlogama za njihovu izradu.
Studijom su, na temelju osvrta na kontinuitet prostornog planiranja Zagreba i zagrebačkog područja te provedenih analiza prostorno planske dokumentacije (od druge polovine 19. stoljeća do danas), vodeći se idejama i metodama suvremenog planiranja prostora, definirana usmjerenja i preporuke za formuliranje planerskih smjernica za potrebe izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba. Obuhvat studije je područje Grada Zagreba površine oko 640 km2 sa 70 naselja - urbana naselja grad Zagreb i Sesvete te 68 naselja Grada Zagreba suburbanog i ruralnog karaktera, kao i prostor regije / širi prostor Grada Zagreba ovisno o obuhvatu prostorno planske dokumentacije iz pojedinog razdoblja.
Studijom su, također, definirana usmjerenja i preporuke za formuliranje strateških smjernica za potrebe izrade novog Prostornog plana Grada Zagreba, a temeljem osvrta na kontinuitet prostornog planiranja Zagreba i zagrebačkog područja, analize obilježja i procesa koji su uvjetovali njihovu provedbu, s posebnim osvrtom na razdoblje od donošenja Prostornog plana grada Zagreba 1986. godine.
S obzirom da prostorni razvoj zagrebačkog prostora ne kreće od početka već od izrađenog sustava prostornog uređenja, ukazala se potreba za izradom ove studije.