Pripremile: stručnjakinje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
Objavljeno: 5.11.2020. na stranici http://www.stampar.hr/hr/ja-roditelj
Samopoštovanje ima veliku ulogu u različitim područjima djetetova života, baš kao i kod odraslih osoba. Što je slika o sebi o pozitivnija, to je za očekivati da će djeca, ali i odrasli, biti uspješniji u aktivnostima kojima se bave.
Školski uspjeh još je jedno područje dječjeg života koje je usko povezano s pozitivnom slikom o sebi. Istraživanja pokazuju da se, djeca koja o sebi misle da su loša u nekom području (npr. da ne znaju matematiku), neće niti potruditi svladati zadatke jer misle da to ionako ne mogu. Učenici koji krenu u školu s boljom slikom o sebi, više vremena provode u učenju, što za posljedicu ima još bolji školski uspjeh, čime samo potvrđuju pozitivnu sliku o sebi.
Roditelji imaju značajnu ulogu u razvijanju dječjeg samopoštovanja, a kako biste u tome bili što uspješniji pokušajte svakodnevno napraviti sljedeće:
- Svaki dan odvojite barem pola sata koje ćete provesti s djetetom bez TV-a, prijatelja, telefonskih razgovora…
- Ne propustite priliku reći djetetu što vam se kod njega sviđa, što je dobro učinilo i da ga volite.
- Kada ga hvalite, budite specifični, točno određeni.
- Ne kritizirajte ga kao osobu, već ukažite na njegovo ponašanje ako nije bilo u redu.
- Učite dijete pozitivnom govoru, ne koristite rečenice koje počinju s „Ti nikada…” ili „Ti uvijek…”
- Koristite poticajne rečenice kao što je: „Znam da ćeš učiniti najbolje što možeš...”
- Pomozite djetetu da nauči donositi odluke i rješavati probleme.
- Učite dijete da si postavlja i ostvaruje ciljeve.
- Potaknite dijete da otvoreno govori o svojim osjećajima.
- Pomozite djetetu da realno prihvati svoje jake strane, kao i svoje slabosti.
- Ne uspoređujte dijete s braćom i sestrama.
- Zaštite dijete od nasilja, dom mora biti sigurno mjesto.
- Pohvalite djetetove uspjehe.
- Naučite dijete kako da se nosi s neuspjehom.
- Uskladite svoja očekivanja s mogućnostima djeteta te stalno iznova usklađujte ta očekivanja.
- Izbjegavajte stalna prosuđivanja, česta ponavljanja „Ti trebaš, „Ti moraš” i nepotrebne savjete.
- Budite određeni u svojim zahtjevima („Moraš biti dobar“- to ne znači ništa).
- Recite DA što je češće moguće, objasnite svako NE i ostanite pri tome.
- Dajte mu odgovornost i neovisnost u stvarima u kojima je to moguće.
- Sami budite dobar uzor – imajte pozivno mišljenje o sebi.
| Djeca s pozitivnom slikom o sebi |
Djeca s negativnom slikom o sebi |
- u školi su aktivna, znatiželjna, motivirana za rad - istražuju, postavljaju pitanja, vole učiti novo
|
- u školi su najčešće pasivna, nezainteresirana za novo, motivirana tek da zadovolje minimum
|
|
|
- ne postavljaju pitanja, a učenje novog ih ne oduševljava
|
- neuspjeh će pripisati lošem danu ili lošoj sreći
|
- neuspjeh pripisuju nedovoljnim sposobnostima ili neznanju
|
- svoj uspjeh pripisuju radu, trudu i sposobnostima
|
- svoj uspjeh pripisuju sreći, vjeri ili nekom vanjskom uzroku
|
- postavljaju si realne i dostižne ciljeve
|
- postavljaju nerealne i nedostižne ciljeve i tako još više umanjuju mogućnost postizanja uspjeha
|
- spremna su bez srama priznati kada nešto ne znaju, traže pomoć
|
- bez želje su da traže pomoć i nerado priznaju da nešto ne znaju
|
- trude se izvršiti zadatke na vrijeme
|
- odugovlače s izvršavanjem školskih obveza
|
- ako im se pruži prilika, sjede u prvim klupama
|
- ako im se pruži prilika, sjede u zadnjim klupama
|
- traže načine za postizanje uspjeha
|
- nerado priznaju da nešto ne znaju
|
- uključeni su u razrednu dinamiku, bez problema iznose svoje mišljenje
|
- tihi su za vrijeme razredne komunikacije, izbjegavaju iznošenje svoga mišljenja i osjećaja
|
- umjereno su ponosni na svoja postignuća, ali nisu nasilni i bahati
|
- ponekad znaju blefirati pa se čini kako znaju više, znaju biti „bahati“
|
I na kraju: KAKO VAŠE DIJETE NE BI IMALO NISKO SAMOPOŠTOVANJE, MANJE MU NUDITE GOTOVA RJEŠENJA, A VIŠE GA SAVJETUJTE I OHRABRUJTE!
Mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica
Mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja
Mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica
