Hrvatsko dizajnersko društvo, Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, udruga Bacači sjenki, Muzej za umjetnost i obrt i Grad Zagreb provode dvogodišnji partnerski projekt "Centar oblikovanja svakodnevice", kojim će se istražiti mogućnosti uspostavljanja novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi. Projekt se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (85%) te sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna financijska vrijednost projekta je 2,351,087.66 kuna, a iznos EU potpore za projekt je 1.998.424,51 kuna (85% bespovratnih sredstava).
U sklopu projekta, provedeno je početno istraživanje mišljenja građana o ulozi civilnih udruženja, strukovnih organizacija u području kulture te ulozi lokalne samouprave u upravljanju gradom u području kulture, javnih resursa te uključenosti građana u procese odlučivanja i raspolaganje resursima.
Projekt Centar oblikovanja svakodnevice polazi od teze kako između kulture i svakodnevnog života postoji duboka veza, odnosno kako kulturne i kreativne aktivnosti, u najširem spektru značenja, a posebno u području dizajna, imaju sveprisutan učinak na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako živote svih nas učiniti kvalitetnijima, iskustveno bogatijima, stimulativnijima i slojevitijima.
Ishod rada definirat će model sudioničkog upravljanja u kulturi za potrebe osnivanja Centra oblikovanja svakodnevice kao platforme. Ona bi osnažila institucionalne kapacitete u razmjeni iskustva i koordinaciji pri upravljanju resursima, te umrežavanju raznolike arhivske i istraživačke građe na temu dizajna, primjenjene umjetnosti i arhitekture. Dodatna vrijednost projekta je uključivanje građana prilikom definiranja stvarnih potreba lokalne zajednice Grada Zagreba. Naime, sudioničko upravljanje model je koji omogućuje ulazak građana u procese donošenja odluka kojim se institucije dodatno demokratiziraju i transformiraju.
Sukladno ciljevima projekta Centra oblikovanja svakodnevice organizirana su tri empirijska istraživanja usmjerena na sudionike kulturnih aktivnosti i događanja. Organizacijski i provedbeno, istraživanja su se naslonila na mrežu partnera.
Polazeći od pretpostavke o važnosti koju za uspjeh projekta imaju stavovi i mišljenja različitih sudionika kulturnih aktivnosti, istraživanja su se usmjerila na tri tipa dionika procesa implementacije kulture u urbanu svakodnevicu Zagreba: (1) na posjetitelje kulturnih događanja, (2) na članove udruga i organizacije koje djeluju u području kulture i (3) na zaposlenike u kulturnom sektoru, te o različitim tipovima partnerstva i konceptu sudioničkog upravljanja u kulturi.
Sažeto rečeno, istraživanja su pokazala da postoji dobar temelj u motivaciji dionika u kulturi na svim razinama za implementaciju sudioničkog upravljanja, kao i u njihovom dosadašnjem iskustvu angažiranja u kulturnim aktivnostima i spremnosti da se kroz različite oblike edukacije prate promjene i nove mogućnosti za djelovanje u kulturi, uključujući se na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osim toga identificirane su glavne žarišne točke mogućih zapreka unapređenju ovog procesa, koji su ujedno i aspekti budućeg djelovanja (pravni, financijski i edukativni). Na temelju toga može se zaključiti da će uspješna provedba koncepta sudioničkog upravljanja ovisiti o simultanom djelovanju na više razina i kroz više različitih aktivnosti, od onih usmjerenih prema akterima lokalne i državne uprave (stvaranje povoljnog normativnog i financijskog okvira, edukacija, povezivanje i podrška udrugama), prema civilnom sektoru (edukacija, otvaranje i povezivanje), te prema građanima (edukacija, informiranje, motiviranje, uključivanje) i zainteresiranim sudionicima iz gospodarskog, obrazovnog i dr. sektora (informiranje, edukacija, motiviranje, uključivanje).
Istraživanje su koncipirale i provele prof.dr.sc. Anka Mišetić i doc.dr.sc. Sara Ursić.
Više informacija o istraživanju potražite
ovdje.
Informacije o projektu dostupne su i na društvenim mrežama: @centaroblikovanja Facebook i Instagram
