Održana konferencija za medije povodom obilježavanja Svjetskog dana jetre

Zagreb, 19.4.2024. - Konferencija za medije održala se u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva te u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske i Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, u Ilici 54 dv, s početkom u 11:00 sati.
 
Bolesti jetre
Od bolesti jetre boluje oko 1.5 milijarda ljudi u svijetu. Godišnje od bolesti jetre umre 2 milijuna ljudi, tj. 1 od 25 umrlih osoba umre od bolesti jetre.  Najraširenija bolest jetre u svijetu je masna jetra u sklopu metaboličkog poremećaja, poznata i pod nazivom nealkoholna masna jetra, od koje boluje oko 30% svjetske i 25% europske populacije. Nakon toga slijedi bolest jetre uzrokovana alkoholom od koje boluje 2-5% osoba odrasle dobi, a oko 360 milijuna ljudi boluje od virusnih hepatitisa B i C. Godišnje se otkrije i gotovo milijun novih slučajeva raka jetre.

Prema zadnjem izvješću o uzrocima smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2022.g. od bolesti jetre umrlo je 1.512 građana Hrvatske (među njima 480 od raka jetre), što znači da od tih bolesti umiru 4 osobe dnevno. Rizični čimbenici za bolest jetre su nezdravi način života, na prvom mjestu pretilost, konzumacija alkohola i pušenje, te rizično spolno ponašanje. Najčešće bolesti jetre danas povezane su i sa drugim bolestima kao što je šećerna bolest, arterijska hipertenzija, poremećaj masnoća u krvi i pretilost koji zajedno tvore metabolički sindrom - zajednički nazivnik za nastanak masne jetre, najčešće bolesti jetre danas.

Osobito zabrinjava porast incidencije pretilosti u djece, gdje se procjenjuje da oko 10% dječje populacije u Europi ima masnu jetru, a među pretilom djecom čak njih 44%. Bolest jetre najčešće polako napreduje kroz 20-30 godina u kojem periodu većinom nema simptoma, te konačno dolazi do razvoja ciroze.

Ciroza je krajnji stadij bolesti jetre i obično se tek tada pojave simptomi, no u tom stadiju bolesti su mogućnosti liječenja sužene.  Zbog toga su nužne preventivne mjere, prije svega prosvjećivanje stanovništva o zdravim načinima života i prehrane. Preporuča se prehrana s više povrća, voća i bijelog mesa te ribe, a što manje ugljikohidrata i masnoća životinjskog podrijetla, redovita tjelesna aktivnost - barem 150 min tjedno, izbjegavanje alkohola, pušenja, droga, rizičnih spolnih odnosa, te cijepljenje protiv hepatitisa B.

Osobe s već bolesnom jetrom trebaju se liječiti, te redovito kontrolirati kod svog liječnika kako bi se na vrijeme prepoznalo pogoršanje bolesti. Sve bolesti i svi stadiji bolesti jetre lakše se i uspješnije liječe ako se rano prepoznaju.   Zbog toga su u tijeku istraživanja čiji je cilj utvrditi najbolje metode za rano i pouzdano prepoznavanje bolesti jetre u općoj populaciji.
 
Rak jetre
Rak jetre (Hepatocelularni karcinom, HCC) najčešći je primarni maligni tumor jetre. On je 5. najčešći maligni tumor i 2. najčešći uzrok smrti od malignih tumora u svijetu.  U Hrvatskoj godišnje od raka jetre oboli oko 500 osoba i gotovo jednako toliko i umre, što svjedoči da se radi o vrlo zloćudnom tumoru, koji se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju. Rak jetre se najčešće javlja kod bolesnika s već postojećom kroničnom bolesti jetre, osobito cirozom jetre i kroničnim hepatitisom B, a sve češe se nalazi i u bolesnika s nealkoholnom masnom jetrom. Razvoj raka jetre je čvrsto povezan s nezdravim životnim navikama, uključujući pretilost, konzumaciju alkohola i pušenje, ali i bolestima koje su najčešće u suvremenom društvu poput šećerne bolest, arterijske hipertenzije i povišenih masnoća u krvi. U prevenciji se savjetuje pridržavanje zdravih načina života, te prepoznavanje bolesnika s rizičnim čimbenicima za razvoj bolesti jetre. Osobe s kroničnom bolesti jetre trebaju se periodično kontrolirati, a osobito je značajno rano prepoznati razvoj ciroze kako bi se ti bolesnici uključili u program probira koji se sastoji od određivanja tumorskog markera alfa-fetoproteina i ultrazvuka jetre svakih 6 mjeseci. Ukoliko se otkrije u ranom stadiju rak jetre je izlječiv. Opcije liječenja uključuju operaciju jetre, transplantaciju jetre, te metode embolizacije, zračenja i primjene sustavne kemoterapije i imunoterapije (tzv. „pametnih lijekova“).

Transplantacija jetre
Posljednjih 12 godina Republika Hrvatska svjetski je lider u darivanju i presađivanju organa uz jednu od najviših stopa transplantacija jetre koja iznosi  oko 30 na milijun stanovnika.  Godišnje se u RH napravi prosječno 120 transplantacija jetre, od čega najveći broj zbog malignih tumora jetre (30-40%), zatim zbog ciroze jetre uzrokovane alkoholom (20-25%), te ciroze na podlozi nealkoholne masne jetre (15%), dok ostatak predstavljaju rjeđe bolesti jetre.  Prosječno jednogodišnje preživljenje primatelja iznosi 90-96%, 5-godišnje 73-78%, a 10-godišnje 65-70%. U ime svih primatelja organa i zdravstvenih radnika iznimno smo zahvalni darivateljima organa i njihovim obiteljima. Paralelno s pandemijom COVID19 na svjetskoj i nacionalnoj razini došlo je do pada donorske aktivnosti, tj. do smanjenja dostupnih organa za transplantaciju, što ugrožava transplantacijski program i osobe koje trebaju novu jetru, te je u tom smislu nužna šira društvena kampanja kako bi se održala visoka razina kvalitete i uspješnosti transplantacijskog programa, te omogućio život bolesnicima u potrebi za novom jetrom.

Govornici na konferenciji: