U srijedu 22.1.2014 u Tribini Grada Zagreba, Kaptol 27, održana je stručna rasprava o denivelaciji željezničkih pruga u središnjem gradskom prostoru.
Stručnjacima su predstavljene dvije varijante mogućih rješenja: podizanje pruga i Glavnog kolodvora na vijadukt i spuštanje Zapadnog i Glavnog kolodvora u podzemlje.
Uvodno obrazloženje dala je Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, koja je bila i moderatorica rasprave. Izlaganje o varijanti podizanja pruga na vijadukt dao je dr.sc. Srećko Kreč, a o uređenju grada u uličnoj razini nakon spuštanja pruga u podzemlje, prof. Nenad Fabijanić. Prof.dr.sc.Damir Pološki govorio je o građevinskim elementima spuštanja pruga u -2 razinu, dr.sc. Snješka Knežević o ulozi željeznice u oblikovanju središta grada, a prof.dr.sc. Silvije Orsag o ekonomskim učincima spuštanja željeznice u podzemlje.
Jadranka Veselić Bruvo dala je kratki pregled geneze međuodnosa grada i željeznice, od izgradnje prve željezničke pruge u Zagrebu 1862. do danas.
Prva željeznička pruga u Zagrebu sagrađena je 1862. godine. Trasa je išla od Zidanog mosta preko Zagreba do Siska, tako da je u Zagrebu sagrađen Južni kolodvor (danas Zapadni kolodvor), a od njega je pruga išla na jug uz Savsku cestu prema Sisku. Ubrzo je, 1870., puštena u promet pruga Zapadni kolodvor - Dugo Selo – Zakany i time je definiran osnovni prostorni raspored pruga u zagrebačkom željezničkom čvoru.
Pruge su omogućile brzi gospodarski razvoj Zagreba, ali su se ubrzo pojavile teškoće u povezivanju prostora sa sjeverne i južne strane tih pruga.Već u 19.st. rađeni su prijedlozi za revidiranje čvora, uglavnom na način da se demontira pruga na potezu od današnje Držićeve ulice do Zapadnog kolodvora i premjesti Glavni kolodvor. Kako se to iz raznih razloga nije ostvarilo, sredinom 20.st. napuštena je ideja o demontiranju pruga u središnjem dijelu grada.
Između dva svjetska rata paralelno sa idejom o demontiranju pruga razvijana je i ideja o podizanju pruga i Glavnog kolodvora na visoki nasip, pa je to ušlo i u službene planove. Nakon 2. svjetskog rata razmatrane su ideje spuštanja pruga ispod ulične mreže i podizanja na vijadukt. U međuvremenu sagrađeni su podvožnjaci i nadvožnjaci radi boljeg povezivanja prostora sjeverno i južno od pruge.
U novije vrijeme ponovo su aktualizirane dvije varijante rješavanja pruga u središnjem gradskom prostoru: podizanje pruga i Glavnog kolodvora na +1 razinu i spuštanje Zapadnog i Glavnog kolodvora na - 2 razinu. Spuštanje pruga u podzemlje predloženo je na potezu od Vrapčanske ulice na zapadu do Ulice Zavrtnica na istoku, uključivo Zapadni i Glavni kolodvor, kao i pruga uz Savsku cestu do Slavonske avenije. Podizanje pruga na vijadukt predloženo je produženjem postojećeg vijadukta od Zavrtnice do Zapadnog kolodvora i pruga uz Savsku cestu do mosta na rijeci Savi.
varijanta 1_podizanje pruge_prezentacija
varijanta 2_spuštanje pruge_prezentacija 1
varijanta 2_spuštanje pruge_prezentacija 2
Nakon uvodnih izlaganja u raspravi su učestvovali stručnjaci s Prometnog, Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta te stručnih udruženja građevinara i arhitekata, Hrvatskih željeznica, Instituta IGH, dogradonačelnice dr.sc. Sandra Švaljek i Vesna Kusin i drugi.
Dr.sc. Srećko Kreč je osim ideje o podizanju pruga na vijadukt prezentirao i prijedlog cjelovitog razvoja željeznica u široj zagrebačkoj regiji kao i prognozu obujma željezničkog prometa do 2020.
Konstatirano je da se u prijedlog razvoja željeznica u široj zagrebačkoj regiji uklapaju obje varijante rješenja pruga i kolodvora u središtu grada. Također je konstatirano da je prijedlog gradnje metroa, iznesen u sklopu prezentacije spuštanja kolosijeka u -2 razinu, uklopiv u rješenje podizanja pruga na vijadukt. U raspravi je iniciran dalji rad koji bi komparirao obje varijante po istoj metodologiji posebno u odnosu na iskazane troškove gradnje. Također je predloženo po istoj metodologiji komparirati i rješenje sa željezničkim prugama u sadašnjoj razini kao i istražiti rješenje sa izmještanjem Glavog kolodvora na neku južniju poziciju.
Predložena je izrada cost-benefit analize za svaku varijantu kako bi se kod donošenja odluke vodilo računa o svim direktnim i indirektnim troškovima i koristima.
Iznesene primjedbe i prijedlozi ocijenjeni su instruktivnim za nastavak rada na iznalaženju rješenja.