Pripremile: stručnjakinje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
Objavljeno: 9.7.2020. na stranici
http://www.stampar.hr/hr/ja-roditelj
Pod pojmom slobodnog vremena podrazumijevamo vrijeme koje nam preostaje nakon redovnog radnog perioda i izvršavanja redovnih obaveza. Ono nam služi za opuštanje i zabavu, tada se bavimo aktivnostima koje sami odaberemo. Slobodno vrijeme postoji od kada postoji društvo. U početku je bilo privilegij slobodnih građana i pripadnika vladajućih kasti, a danas je to dio svakodnevice svakog čovjeka svijeta.
Razvoj i mijenjanje društva tijekom povijesti utjecalo je i na promjene u načinu na koji odrasli, mladi i djeca provode slobodno vrijeme.
Ne tako davno u prošlosti, djeca su sama osmišljavala aktivnosti u slobodno vrijeme i na taj način razvijala različite vještine, posebice one koje su važne za dobro socijalno funkcioniranje.
Što se tiče adolescenata, oni su sada sve manje organizatori i aktivni sudionici u kreiranju slobodnog vremena, a sve više konzumenti sadržaja koje nudi industrija zabave. Takav način provođenja slobodnog vremena otvara prostor za razvijanje negativnih navika pa i pojave neprihvatljivih oblika ponašanja.
Način na koji su cijele obitelji provodile slobodno vrijeme također se mijenja. U prošlom stoljeću su to bili jednodnevni izleti u prirodu, a danas su to jednodnevni posjeti trgovačkim centrima.
Zbog značaja koje slobodno vrijeme ima za cjelokupni rast i razvoj, važno je da ga djeca i mladi provode strukturirano, uz što više kvalitetnih i stimulativnih sadržaja. Način na koji se provodi slobodno vrijeme utječe i na ostvarivanje ciljeva u odgoju i obrazovanju. Ono se ne bi smjelo shvaćati kao vrijeme bez ikakvih sadržaja, vrijeme koje će djeca provoditi stihijski. Možemo reći da najveću odgovornost za kreiranje slobodnog vremena djece imaju upravo roditelji. Njihov utjecaj može se ostvariti tako da organiziraju i kreiraju aktivnosti, ili tako da djecu savjetuju i usmjeravaju.
Roditelji su uglavnom skloni usmjeravati djecu prema različitim sportskim aktivnostima, što se, naravno pokazalo dobrim i poželjnim. Međutim, osim tih aktivnosti postoji niz drugih koje se mogu provoditi u slobodno vrijeme. Sve one mogu pomoći roditeljima u odgoju, ali i poboljšati odnose u njihovim obiteljima.
Tijekom ljetnih praznika djeca imaju više slobodnog vremena nego inače. Roditelji mogu pomisliti da tada ne trebaju govoriti djeci što da rade, već ih jednostavno trebaju pustiti na miru. Misle da će predlaganjem nekih aktivnosti samo opteretiti dijete, koje je, na kraju krajeva, zaslužilo da se malo odmori.
Međutim, ukoliko se slobodno vrijeme provodi stihijski, djeca neće imati osjećaj odmora, a ljetnih praznika se uskoro neće ni sjećati. U osmišljavanju aktivnosti roditelji ne bi trebali opterećivati dijete novim obavezama, kao da zaista nemaju pravo na opuštanje.
Postoje razlike između načina na koji djeca i učenici nižih razreda osnovne škole provode slobodno vrijeme, od onog na koji to čine adolescenti. Zato je pri osmišljavanju aktivnosti u slobodno vrijeme važno uvažavati njihovu dob.
Kako bismo pomogli roditeljima u tome, u nekoliko sljedećih tjedana predložitćemo aktivnosti koje mogu raditi zajedno s djecom, kao i neke na koje ih mogu usmjeravati.
Prije svega, ukazat ćemo na korist koju roditelji i djeca mogu imati od dobro osmišljenog/strukturiranog slobodnog vremena.
mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica
mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja
mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica
