Rezultati analize komunalnih otpadnih voda – inovativni pristup za praćenje trendova u zlouporabi droga

Analizom urinarnih biomarkera  u otpadnoj vodi Grada Zagreba koju su proveli znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i kojom se pratila potrošnja 6 ilegalnih droga i 2 terapeutska opioida na području Zagreba u razdoblju siječanj - prosinac 2014. godine došlo se do sljedećih rezultata:
Pokazano je da se od ilegalnih droga najviše konzumira kanabis (THC: 9653±3306 g/dan), kokain (245±96 g/dan) i heroin (103±39 g/dan).
U odnosu na te droge stopa potrošnje amfetaminskih droga nešto je niža (amfetamin: 74±46 g/dan; MDMA: 27±20 g/dan), ali bilježi kontinuirani porast.
Potvrđen je statistički značajan porast u konzumaciji stimulativnih droga (kokain, MDMA) vikendom u odnosu na radne dane. Za heroin, marihuanu i terapeutske opijate takav obrazac nije uočen. Ova zapažanja u skladu su s  prethodnim istraživanjima provedenim u Zagrebu 2009. i 2012. godine kao i s uvriježenim predodžbama o obrascima uzimanja pojedinih tipova droga.
Usporedba podataka iz ovog istraživanja s rezultatima iz 2009. i 2012. godine ukazuje na vrlo važne promjene u trendovima potrošnje glavnih tipova ilegalnih droga u Zagrebu. Posebno treba naglasiti trend izrazitog porasta potrošnje marihuane, i dviju sintetičkih amfetaminskih droga (amfetamin i MDMA), uz istodobno smanjenje potrošnje heroina.


Tretman ovisnika o psihoaktivnim drogama u Gradu Zagrebu

Situacija tretmana ovisnika o psihoaktivnim drogama se u Gradu Zagrebu ne razlikuje od one u Republici Hrvatskoj, te se ni trendovi ne razlikuju od onih na nacionalnoj razini.
Ukupan broj osoba liječenih zbog ovisnosti je u Gradu Zagrebu bio 2.359, što se ne razlikuje puno od prethodnih godina, s relativno malim oscilacijama u ukupnom broju liječenih. Uočava se porast osoba koje su na tretmanu prvi put i to kontinuirano, a kako se udio po prvi put liječenih opijatskih ovisnika kontinuirano smanjuje, i to je odraz promijenjene situacije među konzumentima kao i na tržištu droga. Broj novih heroinskih ovisnika je u prošloj godini bio 39, a ako se prisjetimo da je samo prije manje od deset godina bio više od 200 (točnije 216 u 2007. godini), nije nerazumno smatrati da je zajednica uključujući i zdravstvenu službu obavila dobar posao.
Grad Zagreb je djelovanjem svih dionika u sustavu, a kroz imenovano Povjerenstvo za prevenciju ovisnosti sustavno razmotrio potrebne mjere za sprječavanje i suzbijanje bolesti ovisnosti te predložio, a Skupština je usvojila u srpnju prošle godine Akcijski plan djelovanja i to za razdoblje  2014-2017. Dokument koji je usvojen sustavno navodi aktivnosti koje se u različitim sektorima kontinuirano provode, te se stoga uistinu može smatrati operativnim i realnim. Predviđene mjere koje uključuju edukaciju, intervencije u školama, tretman, suradnju sustava socijalne skrbi, zdravstva, policije i pravosuđa, uspijevaju u velikom dijelu slučajeva spriječiti i preventivno djelovati na razvoj ovisničkog ponašanja.
Pritom valja biti i objektivan i priznati da se malo zna o tvarima koje su lakonski i kolokvijalno nazivaju „novim drogama“ i za koje smo svjesni da izmiču mogućnostima kontrole i represije. Stoga se u nastojanju sagledavanja prave veličine problema pribjegava i neizravnim metodama, o rezultatima nekih ćemo čuti malo kasnije.
Prema Nacionalnoj strategiji i stručnim stavovima u Hrvatskoj, tretman ovisnika počiva na ambulantnom odnosno izvanbolničkom tretmanu. Izvanbolničko liječenje osoba koje imaju problema s ovisnošću organizirano je u sustavu zavoda za javno zdravstvo. Od navedenih 2.359 ukupno liječenih s prebivalištem u Gradu Zagrebu, njih 1.169 je bilo u tretmanu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Iako je najviši udio onih koji su u tretmanu zbog heroina (52%), to je niži udio nego u Hrvatskoj (76%). Isto tako vrijedi istaknuti da je suradnja LOM i Službe u Zagrebu daleko učinkovitija (39% je na liječenje uputio liječnik OM, u Hrvatskoj samo 5%).
No – što se predviđa u budućnosti? Sustav prevencije ovisnosti i tretmana ovisnika kao dio djelatnosti mentalnog zdravlja funkcionira u zavodima za javno zdravstvo nakon reorganizacije bivših Centara za prevenciju ovisnosti od 2004. godine, a djelatnost mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti je kao djelatnost definirana i normirana u Mreži javne zdravstvene službe.
Svi zdravstveni dokazi i pokazatelji su u posljednjem desetljeću ukazali da sustav dobro funkcionira kako u području tretmana heroinskih ovisnika tako i u radu s mladima i maloljetnicima koji su eksperimentatori ili rizični za zlouporabu. Sustav je funkcionalno povezan sa svim ključnim dionicima kao zdravstvene ustanove i ordinacije, škole, policija, pravosuđe, centri za socijalnu skrb te nevladine udruge i organizacije. Djelovanje i učinkovitost dokazuje i kretanje broja novih ovisnika koji se stalno smanjuje, kao i ostajanje ovisnika u tretmanu, što je razvidno iz godišnjih izvješća Registra.
Sveobuhvatni pristup problemima mentalnog zdravlja se u službama primjenjuje nizom preventivnih programa koji uključuju edukaciju i rano prepoznavanje potencijalnih poremećaja, ali i savjetovališnim radom osobito s adolescentima s problemima ponašanja ili socijalizacije.