U okviru projekta
Djeluj sada! tijekom cijeloga ljeta planirane su i dodatne aktivnosti:
-
08. lipnja 2016. s početkom u 14.00 sati u Tribini Grada Zagreba, a u suradnji s Udrugom Zdravi pod suncem provesti će se edukacija trenera Zagrebačkog sportskog saveza
-
distribucija edukativnih materijala namijenjenih djeci, trudnicama, starijima, posebno rizičnoj populaciji (kronični bolesnici)
-
kontinuirana upozorenja građana o zdravstveno prihvatljivom ponašanju na suncu sukladno Protokolu o zaštiti zdravlja od nadolazećih vrućina Ministarstva zdravlja
-
izrađen edukativni jingl koji će biti emitiran svakodnevno tokom cijeloga ljeta na svim lokalnim radio postajama u Gradu Zagrebu
-
edukativne emisije i gostovanja stručnjaka u lokalnim medijima
Ovaj tradicionalni javnozdravstveni projekt kojeg organizira Grad Zagreb, a provode dermatolozi, te liječnici onkolozi ima cilj podizanja svijesti o raku kože, kako bi pacijenti na vrijeme i u što ranijem stadiju prepoznali sumnjive promjene na koži. Rana dijagnoza raka kože je vrlo važna jer će čak 1 od 6 Europljana tijekom svojeg života oboljeti od raka kože.
Madeži su sasvim uobičajena pojava na koži i gotovo ih svi imaju. Međutim, osim dobroćudnih madeža na koži se mogu pojaviti i zloćudne izrasline. Prednost raka kože u usporedbi s ostalim tumorima jest upravo mogućnost da se uoči na vrijeme. Ova kampanja educira zajednicu o važnosti redovitog pregledavanja kože i otkrivanja sumnjivih promjena u najranijoj fazi, kada je i mogućnost izlječenja gotovo 100 %. Iz svakodnevne prakse znamo da veliki broj pacijenata dolazi na pregled u uznapredovaloj fazi bolesti kada su šanse za potpuno izliječenje znatno umanjene. Stoga je važno napomenuti da sumnjive promjene na koži ne treba ignorirati!
Preporuke građanima za ublažavanja posljedica toplinskog udara iznio je
doc.prim.dr.sc. Dubravko Huljev koji je naveo kako mjere zaštite od sunca podrazumijevaju: nanošenje krema s visokim fotozaštitnim djelovanjem na kožu koje je izložena UV zrakama, nošenje naočala koje sadrže UV filtere, nošenje kape ili šešira i odjeće dugih rukava, boravak u hladu te nužnost pijenja najmanje 2 litre vode dnevno.
O podacima o broju oboljelih od nekog oblika zloćudnog tumora kože, uključujući i melanom te rizičnim čimbenicima govorila je
predsjednica Udruge Zdravi pod suncem dr.med. Sanja Poduje.
Svjetske klimatske promjene, kao i promjene u stilu života utječu na sve češću pojavnost različitih zloćudnih tumora kože, a osobito najzloćudnijeg među njima, malignog melanoma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, 132 000 oboli od melanoma od kojih godišnje umire 41 000. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novooboljelih raste između 3 i 7% godišnje. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske od 1988. do 2008. godine učestalost malignog melanoma povećala se za 149% za muškarce i 130% za žene, a smrtnost od melanoma za 50%.
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2013. godinu, najveća incidencija melanoma je u dobnoj skupini 70-74 godine. Ukupan broj novooboljelih bolesnika s melanomom tijekom 2013. je 527, odnosno 249 žena i 278 muškaraca. Ukupna incidencija melanoma 2013. godine je 12,3%, 13,5% za muškarce, a 11,2% za žene, (broj novooboljelih na 100.000 stanovnika). Zahvaljujući javnopreventivnim akcijama najveći broj melanoma je lokaliziran (48,5% oboljelih). Metastaze u regionalne limfne čvorove ima 15,2%, a udaljene metastaze 7,3% oboljelih. Nažalost, za 33,6% oboljelih nema podataka. Od melanoma najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40. i 60. godine starosti, iako se bilježi porast oboljelih i u dječjoj i adolescentnoj dobi. Izloženost ultraljubičastim zrakama smatra se glavnim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože, tako i melanoma. Osobit rizik imaju osobe koje su više puta tijekom života imale opekotine od sunca te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja. Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje i kroz godine nagomilava oštećenja stanica uzrokovana UV zrakama. Stanice kože imaju mogućnost popravaka takvih oštećenja, ali samo do određenog stupnja oštećenja. Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože,tzv fotostarenje, ali može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži te posljedično stvaranja zloćudnih tumora kože. U rizičnu skupinu ulaze osobe izrazito svijetle puti, svjetlih očiju i svijetle kose, osobe koje su u obiteljskoj povijesti imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože, osobe na imunosupresivnoj terapiji te osobe koje imaju veliki broj madeža ili sindrom displastičnih madeža. U riziku su i osobe koje su profesionalno izložene UV zračenju (građevinske firme, brodogradilišta, komunalne tvrtke, ...).. U Hrvatskoj nas još uvijek iznimno zabrinjava što se melanom najčešće otkrije tek u uznapredovanoj fazi kada su izgledi za izlječenje manji, pa je poticanje edukacije o toj bolesti u općoj populaciji od iznimnog značenja. Godišnji porast incidencije melanoma kod bijelaca je 3-7%, incidencija je najveća u Australiji.
Prema broju novooboljelih Hrtvatska je u sredini u Europi, ali prema broju umrlih smo među lošijim zemljama.
U Europi, a i kod nas veliki je problem nedovoljna edukacija i osvještenost populaciji o zaštiti od sunca pa je tako rađeno veliko istraživanje koje je provedeno u 17 europskih zemalja na više od 13 500 Europljana, ukazalo je da iako 91% ljudi zna da neprimjereno izlaganje UV zrakama može izazvati zdravstvene probleme, čak 40% ne provodi mjere zaštite od sunca kad nisu na godišnjem odmoru. Samo 14% Europljana štiti svoju kožu tijekom cijele godine, 46% Europljana se štiti samo kad je vani toplo i sunčano, 27% isključivo kad su na ljetovanju, a čak 13% ih uopće ne koristi mjere zaštite od sunca. Trećina Europljana pristupa drugačije zaštiti od sunca kad su u pitanju djeca, jer 89% ih uvijek ili često koristi fotozaštitne kreme za djecu (odnosi se na mlađe od 12 godina), a samo 62% štiti u isto vrijeme i sebe.
