Izložba u Galeriji Klovićevi dvori: Linija ljepote, trag nadahnuća – prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK

Stogodišnja obljetnica osnutka prilika je da se Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavi široj javnosti velikom izložbom koja se u Galeriji Klovićevi dvori otvara u četvrtak, 19. rujna.

Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu – crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice. Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobnošću mišljenja o predodžbama, simbolima i metaforama – sveprisutnim ljudskim nadahnućem – koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, bit će potkrepljene aforizmima, stihovima, citatima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.

Usporedbom umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema moguće je sagledati promjene u izrazu, formi, mišljenju, umjetničkom htijenju. Prikazat ćemo uzbudljivu liniju promjene unutar umjetničkog stvaralaštva, obogaćujući tako sliku svijeta koja nas okružuje.

Namjera nam je provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas. Zavirit ćemo u svaki kutak fonda Zbirke te izvući na danje svjetlo građu koja nije nikad viđena – skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu – Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića,  vrijedan crtež  Celestina Medovića, autoportet Rembrandta od starijih autora, do djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće kao i djela suvremenika. Među njima su djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, španjolski pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i jedni od osnivača Zbirke, zatim djela Käthe Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.

Izložba se može razgledati do 3. studenoga.