Izložba u Arheološkom muzeju: Knez iz Bojne - novo poglavlje hrvatske povijesti

U Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“. Izložbom su predstavljeni ekskluzivni nalazi na kojima su dovršeni konzervatorsko-restauratorski postupci s ciljem prezentiranja neprocjenjivog nalazišta hrvatske povijesti, Bojna – Brekinjova Kosa, stručnoj i široj javnosti.Na  konferenciji  za medije održanoj prije otvorenja Izložbe iznesene su nove, još do sada javnosti nepoznate činjenice o samom lokalitetu Bojna – Brekinjova Kosa, nalazima te zaključcima do koji se došlo sustavnim arheološkim istraživanjem, restauratorsko-konzervatoskim postupcima i antropološkim analizama.
 
Dr. sc. Ivana Miletić Čakširan, koordinatorica projekta Bojna – Brekinjova Kosa, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske istaknula je da je 2015. godine. arheološko istraživanje na lokalitetu Bojna – Brekinjova Kosa krenulo u novom smjeru. Te godine, zadnji dan istraživanja, arheolozi su javili da su naišli na iznimno vrijedan nalaz, grob 4. Naglasila je da je ovako važan nacionalni lokalitet i nalaz zahtijevao i nacionalnu planiranje i koordinaciju projekta te da je donesena odluka da se u projekt trebaju uključiti sve nacionalne i lokalne institucije koje prezentiraju štite i proučavaju arheološke nalaze. Nakon dobivene stručne potvrde Kulturno vijeće za kulturna dobra Republike Hrvatske je propisalo nastavak sustavnih arheoloških istraživanja na lokalitetu.
 
Dr. sc. Marijana Krmpotić voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda voditeljica arheoloških istraživanja na nalazištu istaknula je da tajna nalazišta Bojna – Brekinjova Kosa proizlazi iz njegovog smještaja na strateškom položaju koji je omogućavao kontrolu komunikacije od Pounja preko današnje sjeverozapadne Bosne prema Topuskom pa dalje prema Sisku. Izjavila je da je do danas istraženo oko 12.000 m2 lokaliteta od ukupne procijenjene površine nalazišta od ukupno 50.000 m2, na kojem je do sada pronađeno 37 grobova od iznimne važnosti za poznavanje najranije hrvatske povijesti koji uključuju ženske, muške i dječje grobove, iz čega zaključuje da je riječ o groblju jedne zajednice na nekoj vojnoj postaji ili slično. a datirani su u period od 7. do 9. stoljeća. Dio grobova kasnog 8. i ranog 9 stoljeća bili su luksuzno opremljeni što nam svjedoči o njihovoj pripadnosti elitnom društvenom sloju. Među njima bogatstvom se ističe grob 4 – grob kneza u odjeći od svile s nitima obavijenim zlatnim lamelama. Pokojnik je uz sebe imao privjesak od gorskog kristala, vjerojatno u funkciji amuleta, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima, uz lijevi bok imao je željezni nož a na nogama ostruge, luksuzne proizvode radionice unutar karolinškog carstva. Istaknula je da je od izuzetne važnosti povezivanje ovog pokojnika s gotovo identično opremljenim pokojnikom sahranjenim u Biskupiji kod Knina na nalazištu Crkvina, jednom od najpoznatijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Zaključila je da se može zaključiti da otkriće Bojne ukazuje na postojanje, jednako snažnog, do sada nepoznatog političkog centra i na području današnje Banovine te se tako otvara novo poglavlje o poznavanju najranije hrvatske prošlosti.
 
Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu istaknuo je da su konzervatorsko-restauratorski radovi često presudni za interpretaciju nalaza i za njihovo prezentiranje javnosti. Na pronađenim predmetima iz Bojne proveden je cijeli niz konzervatorsko restauratorskih postupaka i metoda kako bi im se vratio izvorni sjaj i da bi oni izgledali kao što izgledaju danas prezentirani na izložbi a radovi su se izvodili u Hrvatskom restauratorskom zavodu, Gradskom muzeju Sisak i Arheološkom muzeju u Zagrebu. 
 
Dr. sc. Mario Novak, viši znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju, naveo je da je zemlja na nalazištu izuzetno kisela što je gotovo uništilo osteološke ostatke na lokalitetu. No sačuvani osteološki fragmenti dali su izuzetno vrijedne podatke. Prosječni životni vijek na lokalitetu je bio između 25 i 35 godina, što je uobičajeno u to vrijeme, sve do pronalaska penicilina i moderne medicine životni vijek ljudi je bio osjetno kraći nego što je to danas. U grobu 5 na ostacima lubanje je pronađena povreda od vrha koplja ili mača koju je muškarac dobio tijekom svog života no preživio je povredu. Ovaj nalaz svjedoči o tome da toj populaciji nije bilo strano nasilje i upotreba hladnog oružja, no također o visokoj svijesti o medicinskoj skrbi jer je ozlijeđeni muškarac živio dugo nakon zadobivene povrede.

Istaknuo je da su zahvaljujući potpori Ministarstva kulture uzorci kostiju poslani na biokemijske analize u Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju na temelju čijih rezultata je rekonstruirana prehrana tih ljudi. Hranili su se uravnoteženom prehranom koja se sastojala od ugljikohidrata - žitaricama ječam, pšenica i slično, voćem i povrćem ali i proteina, odnosno proizvoda životinjskog podrijetla mesa i mlijeka. Knez iz Bojne se izdvaja ne samo bogatim nalazima opreme pronađenim u njegovom grobu već i prehranom. Njegova prehrana se temeljila na proteinima i također da je jeo velike količine slatkovodne ribe. Riba nije bila dio prehrane ostatka populacije. Naglasio je da su analize su još uvijek u tijeku. Ostaci su poslani na analizu drevne DNK u Beč, pomoću koje će se doznati da li su ti ljudi bili u krvnom srodstvu i da li potječu s tog područja ili su u zadnjih nekoliko generacija doselili s nekog drugog područja.
 
Izložba je otvorena za posjetitelje od 16. do 30. travnja 2019. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu a nakon toga će biti postavljena u Gradskom muzeju Sisak.