Odsjek za promicanje ljudskih prava i civilno društvo Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo organizirao je istraživanje o mogućnostima uvođenja fleksibilnih oblika rada zaposlenika/ica Gradske uprave Grada Zagreba radi usklađivanja poslovnog i privatnog života. Provedba istraživanja dio je Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje od 2021. do 2025.
U navedenom akcijskom planu, unutar mjere pod nazivom „Uključenost perspektive ravnopravnosti spolova u zapošljavanje u Gradskoj upravi Grada Zagreba, uključujući ustroj i uvjete rada,” navedena je aktivnost: „Provedba istraživanja o mogućnostima uvođenja fleksibilnih oblika rada zaposlenika/ica gradske uprave radi usklađivanja poslovnog i privatnog života.”
Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su definiranje problema, tj. izazova vezanih uz usklađivanje poslovnog i privatnog života djelatnika Gradske uprave, te definiranje fleksibilnih radnih aranžmana koji bi bili najpovoljniji za zaposlenike. Poseban fokus istraživanja bio je na onim djelatnicima koji imaju djecu do 10 godina starosti.
Specifični ciljevi istraživanja bili su sljedeći:
Svrha ovog istraživanja bila je pokušaj postizanja bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života djelatnika Gradske uprave putem poboljšanja radnih uvjeta u organizaciji, zasnovanih na podacima.
Termin „fleksibilni radni uvjeti” odnosi se na mogućnost pruženu radnicima da prilagode svoj raspored radnog vremena, uključujući rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme ili smanjenje broja radnih sati. Prema Direktivi (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, koja je na snazi od srpnja 2019., države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da radnici s djecom do određene dobi, a u svakom slučaju do navršene osme godine života, te pružatelji skrbi imaju pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete radi pružanja skrbi. Trajanje takvih fleksibilnih radnih uvjeta može podlijegati razumnim ograničenjima.
Na temelju rezultata provedenog istraživanja utvrđeno je da bi zaposlenicima Gradske uprave Grada Zagreba uvođenje fleksibilnih oblika rada višestruko koristilo, posebno u uspješnijem usklađivanju privatne i profesionalne sfere. Tri radno fleksibilna aranžmana posebno se ističu kao poželjna: mogućnost povremenog rada od kuće, klizno radno vrijeme s početkom između 7 i 9 sati te mogućnost korištenja neformalnih slobodnih dana uz kratku prethodnu obavijest nadređenoj osobi. Stoga se preporuča omogućiti ove oblike fleksibilnog rada.
Nadalje, potrebno je raditi na osvještavanju i edukaciji svih osoba na upravljačkim pozicijama o pravima i specifičnim potrebama zaposlenika Gradske uprave koji imaju malu djecu ili djecu sa specifičnim zdravstvenim i drugim potrebama.
Cijelo istraživanje možete pogledati OVDJE
Radionica na temu ravnopravnosti spolova i promicanja različitosti na radnom mjestu
U studenom 2023. godine organizirana je radionica za zaposlenike i zaposlenice Gradske uprave na temu ravnopravnosti spolova i promicanja različitosti na radnom mjestu. Radionicu je održala udruga CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Na radionici je sudjelovalo 30 zaposlenica i zaposlenika Gradske uprave Grada Zagreba. Voditeljice edukacije bile su gđa Anamarija Tkalčec, koordinatorica CESI, i gđa Lana Kučer, stručna suradnica - pravnica u CESI. Kroz teorijski i praktični rad, edukatorice su upoznale djelatnike Gradske uprave Grada Zagreba s temama osvještavanja postojećih stereotipa i predrasuda, s ciljem kreiranja kulture različitosti i prihvaćanja, ravnopravnog radnog okruženja te upoznavanja s mehanizmima za provedbu antidiskriminacijskih mjera.
Radionica o perspektivi ravnopravnosti spolova u procesu javne nabave
U studenom 2022. godine održana je radionica o perspektivi ravnopravnosti spolova u procesu javne nabave za zaposlenice i zaposlenike Gradskog ureda za financije i javnu nabavu. Radionicu je održala tvrtka Spona Code d.o.o.
Kvantitativno istraživanje o pojavnostima nasilja u sportu
Istraživanje o pojavnostima nasilja u sportu na razini Grada Zagreba provedeno je u suradnji s doc.dr.sc. Zrinkom Greblo Jurakić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja predstavljeni su na sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.
Preliminarni nalazi istraživanja ukazuju na nekoliko ključnih točaka:
Autorica istraživanja preporučuje provođenje mjera u sportskim klubovima na području Grada Zagreba kako bi se podigla svijest o negativnim učincima nasilnog ponašanja u sportu te promicala suradnja i međusobno poštovanje među svim sudionicima sportskih aktivnosti.
Više o istraživanju možete vidjeti OVDJE
Studija o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu
U sklopu provedbe mjere 4.3. Uključivanje perspektive ravnopravnosti spolova u mobilnost i prijevoz Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje 2021.-2025. godine, Odsjek za promicanje ljudskih prava Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo organizirao je Studiju o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu. Svrha pilot-istraživanja je prikupiti i analizirati podatke o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu (navika korištenja javnog ili privatnog prijevoza) kako bi se učinio dostupnijim, sigurnijim i udobnijim, te kako bi se žene i muškarce potaknulo da ga koriste u većoj mjeri.
Javne usluge, uključujući prijevoz, ključne su za dobrobit svih građana jer omogućuju pristup važnim resursima poput rada, obrazovanja, kupovine i društvenih aktivnosti. Pristupačan, pouzdan i siguran javni prijevoz značajno doprinosi kvaliteti svakodnevnog života i funkcionalnosti društva. Unatoč tome, javni prijevoz se često smatra "rodno neutralnim", iako postoje značajne razlike u načinu na koji žene i muškarci koriste ove usluge.
Prema studijama koje analiziraju putničke navike, žene u većem postotku koriste javni prijevoz nego muškarci, a razlog tome leži u različitim obvezama i svakodnevnim aktivnostima. Na primjer, žene češće kombiniraju više vrsta putovanja, poput odlaska na posao, obavljanja kućanskih poslova ili brige o djeci, zbog čega su im potrebne sigurne i pristupačne opcije prijevoza. Ovaj obrazac putovanja često uključuje kraće, ali učestale rute, što može biti izazov u uvjetima kada frekvencija linija prema rubnim dijelovima grada nije dovoljna.
S druge strane, muškarci, koji često imaju veću stopu vlasništva automobila, mogu biti manje ovisni o javnom prijevozu, ali kada ga koriste, obično se radi o duljim putovanjima koja nisu nužno vezana uz svakodnevne obiteljske ili kućanske obveze.
Iako je sustav javnog prijevoza u Zagrebu razvijen, njegov dizajn i mreža linija moraju bolje odgovarati specifičnim potrebama žena, koje su češće putnice.
Ciljevi pilot-istraživanja uključuju:
Cijelo istraživanje možete vidjeti OVDJE