Amsterdamski sporazum trebao bi biti nova etapa u politici Europske unije kad je riječ o gradovima, naglasio je ovaj nizozemski zastupnik Europskog parlamenta.
Ovu javnu raspravu organizirali su zajednički dva odbora Europskog parelmenta, Odbor za regionalni razvoj ili REGI, te Odbor za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun Europske unije, ili COTER.
Središnji dokument oko kojeg se organizirala javna rasprava studija je "Potencijal rasta integriranog Programa za gradove" , a to je zapravo bit koja je provlači kroz "Amsterdamski sporazum".Nakon prezentacije te studije, govorila su četiri eksperta, od kojih je Odbor REGI pozvao pročelnicu Ureda za programe i projekte EU-a Grada Zagreba.
Pročelnica Ricov je europarlamentarcima i predstavnicima drugih europskih gradova i regija predstavila širu sliku uloge gradova u europskom razvoju i rastu, i naglasila kako bi bilo logično da gradovi budu i institucionalno prisutni u procesu donošenja odluka, budući da više od 70 posto europskog stanovništva živi upravo u gradovima. Prezentaciju je moguće preuzeti
ovdje.
"Problem rasta urbanog stanovništva s jedne, i priuštivog socijalnog stanovanja s druge strane sve više su isprepleteni", rekla je auditorijumu pročelnica Ricov i opisavši praksu u glavnom gradu Hrvatske, ocrtala kako Grad Zagreb uspješno adresira ovaj izazov.
"Grad Zagreb je odlučan da socijalna infrastruktura bude podjednako kvalitetna i u rezidencijalnim dijelovima grada i onima u kojima živi socijalno ugroženija populacija. To je napor koji traje dvadeset godina i daje rezultate."
"Socijalni podatci trebali bi u procesu donošenja uredba i zakona na temelju kojih se dodijeljuju sredstva na EU razini, imati jednaku važnost kao i ekonomski i financijski".
Istakla je da Grad Zagreb daje više od 30 posto godišnjeg gradskog proračuna za socijalne programe Grada.
To je izazvalo zanimanje sudionika u raspravi, a pročelnica je istakla da je ipak sve teže zadovoljavati rastuće potrebe, jer je Grad u tom pothvatu sam, bez pomoći nacionalne razine.
" Ima teškoća u nedovoljno dobroj, a ponekad i neostvarnoj, komunikaciji između institucionalnih razina, u ovom slučaju gradske i nacionalne.", nastavila je Jelena Ricov.
To nije specifično samo za Zagreb, nego i za neke druge gradove u Uniji. Teškoće su u procesu komunikacije oko politika i zakona koje se donosi na razini EU-a a koji imaju najveći utjecaj u gradovima, jer se većina europskih politika u praksi primjenjuje u gradovima, rekla je Jelena Ricov , koja je nastupila kao ekspert u EP-u na javnoj raspravi.
Dio rasprave reflektirao je i novu situaciju u Europskoj uniji u kojoj su mnoge zemlje i gradovi fokusirani na rješavanje izbjegličkog problema, ali nisu svi podjednako zainteresirani ili uvjereni u hitnost te situacije.
Grad Zagreb sudjelovao je na ovoj parlamentarnoj raspravi u okviru suradnje s europarlamentarkom Ružom Tomašić, članicom Odbora za regionalni razvoj. Zastupnica Tomašić izrazito je aktivna na povezivanju nacionalnih i europskih dionika u područjima svojih aktivnosti.
Istodobno, europarlamentarka Ivana Maletić komentirala je za nas Amsterdamski sporazum. Mišljenje MEP Maletić, koja stječe ugled europskog autoriteta za pitanja regionalnog razvoja jest da je Amsterdamski sporazum korak naprijed, ali treba naći ravnotežu u okupljanju dionika i efikasnom upravljanju. Za to su potrebne jake institucije.
"Već 20 godina se na europskoj razini raspravlja o razvoju gradova. Amsterdamski sporazum izraz je volje odgovarajućih ministarstava zemalja članica da se politici razvoja gradova pristupi drugačije u svim segmentima, od izvora financiranja do akcijskih planova. Realizirano je 11 tematskih prioriteta. Cilj je da se gradovima omogući dovoljno prostora da sami, na svojoj razini, gradskoj, rješavaju probleme s kojima su suočeni", upućuje MEP Ivana Maletić.
Glavna studija, "Potencijal rasta integriranog Programa za gradove" rad je konzultanata bečkog METIS-a, specijaliziranih za javne politike Austrije i Europske unije.
(I.S.)
