Civilno društvo iznimno je važno za osobe s invaliditetom kao prostor za njihovo djelovanje i uključivanje u društveni život, ali i kao značajna nadopuna aktivnosti državnih institucija.
Najznačajniji dio civilnog društva predstavljaju udruge, a udruge osoba s invaliditetom su zbog dugogodišnje tradicije i iskustva, pokretači i nositelji razvoja civilnog društva.
Osobe s invaliditetom preko svojih udruga intenzivno rade na poboljšavanju svojih životnih uvjeta, a vrlo su često udruge jedini prostor njihove samoaktualizacije i mogućnosti ostvarivanja socijalnih kontakata.
Grad Zagreb preko suradnje i partnerstva s udrugama osoba s invaliditetom već niz godina, pored koncepta zagovaranja, promiče ideju socijalnog poduzetništva i socijalnih inovacija, što je među ostalim i svrha djelovanja organizacija civilnog društva na području socijalne politike. S obzirom na to da se potrebe osoba s invaliditetom mijenjaju zajedno s promjenama uvjeta života, državne i javne institucije zbog svog formalnog ustroja ne mogu pravodobno registrirati promjene, a još manje pružiti odgovarajuća rješenja. Udruge osoba s invaliditetom u tom procesu uvode nove tipove socijalnih usluga prilagođene potrebama svojih članova. Udruge se istodobno javljaju u dvije uloge, kao korisnici usluga i, istodobno, kao pružatelji usluga svojim članovima i drugim korisnicima.
Udruge osoba s invaliditetom zagovaraju određene vrednote, prioritete i specifičnosti svoje uže grupacije ili ukupne populacije s invaliditetom.
Zagovaranjem prioriteta u financiranju socijalnih programa, udruge osoba s invaliditetom utječu na socijalnu politiku Grada Zagreba.
Grad Zagreb je s udrugama osoba s invaliditetom ostvario partnerstvo u planiranju, usmjeravanju, provođenju i evaluaciji socijalnih programa u dugoročnom razdoblju.
Ovakav sustavan pristup kojemu je temelj prepoznatljiva i ravnopravna uloga svih sudionika: građana, korisnika, organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, javnih ustanova, gospodarstva, posebno je vidljiv na primjeru planiranja, izrade, provedbe i evaluacije temeljnog dokumenta koji definira politiku Grada Zagreba prema osobama s invaliditetom:
Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2022. do 2025. (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/22)
Strategija je nastala na temelju zahtjeva osoba s invaliditetom koje su, zajedno sa stručnjacima, osobno ili preko svojih predstavnika u svojim udrugama sudjelovale u kreiranju i planiranju mjera. Predstavnici udruga osoba s invaliditetom koji pokrivaju sve vrste oštećenja, članovi su Povjerenstva koje, zajedno s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, koordinira provedbu Strategije.
Sve aktivnosti, mjere, projekti, programi, vrste i oblici pomoći koje su tijekom proteklog razdoblja provedene u Gradu Zagrebu inicirale su same osobe s invaliditetom ili su dale suglasnost. Iznimne aktivnosti i inicijative udruga osoba s invaliditetom u provedbi strateških dokumenata potaknule su rješavanje brojnih statusnih i temeljnih pitanja važnih za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu.